Gadjanje poljskih meta, metalnih silueta ili ploca se puno razlikuje nego standardno gadjanje na uredjenom strelistu.
Streliste je uglavnom ravno pa nema ugla koji treba kompenzirati, daljine su poznate I mete su standardne velicine pa je lakse odrediti odnos velicina.
Kod gadjanja poljskih meta vazno je znati njihovu velicinu da bi se lakse mogla odrediti daljina do mete.
Evo jednog primjera iz iskustva koji ce, nadam se, objasniti vaznost nekih faktora I strategija da bi se uspjesno pogadjalo mete na daljinama vecim od standardnih 300 m.
Pokretna meta koju gadjam je velicine 30cm precnika. Postavim je negdje na polju gdje je sigurno I prikladno I probam pogoditi opet sa pogodne I pregledne pozicije odakle kontroliram sigurnost strelne linije I okoline koja moze biti afektirana odbijenim zrnom ili je u neposrednost zoni opasnosti oko mete.
Uvijek I konstantno treba pregledavati teren oko I iza mete da se potvrdi sigurnost gadjanja osobito prije samog pucanja.
Meta se moze odmjeriti sa LRF uredjajem ili kroz takticku koncanicu ako je imate. Mjeriti mozete I korz MOA I kroz Mrad koncanice mada su jedinice drugacije kao I formula izracunavanja daljine. Velicina mete moze biti visina ili sirina. Objekt koji se posmatra se potavi tako da je centar koncanice na njegovom vrhu pa se pazljivo izmjerio
MOA formula u metrima je:
Velicina mete u cm x 34.37 podjeljeno sa brojem podioka u koncanici ( velicina mete ili objekta posmatranja ) ( 34.37 JE MJERNA KONSTANTA)
Primjer: 30cmx34.37=1031.1 podjeljeno sa MOA podiocima (recimo 1.5 podioka)= 687.4 m
MRAD foruma u metrima je:
(Velicina mete u M x 1000)/ PODJELJENO sa brojem podioka koje meta zauzima u koncanici.
PRIMJER:
META 0.30M X1000=300/ SA BROJEM ZAUZETIH PODIOKA ( RECIMO 1.5)= 200M
KOD OPTIKA U SFP MORATE OCJENU I MJERENJE RADITI NA NAJVECEM ILI PROPISANOM POVECANJU DOK KOD FFP OPTIKA MOZETE NA BILO KOJEM POVECANJU.
NAJBOLJE PO MENI JE MJERITI ( KOD FFP NISANA ) NA POVECANJU NA KOJEM PUCATE RECIMO 10 X ILI 20X. NEKI STRELCI UVIJEK MJERE NA NAJVECEM POVECANJU STO IMA SVOJU LOGIKU I MOZDA POVISENU KVALITETU MJERENJA KAD SE RADI O MALIM METAMA.Obratite paznju na sitne mikro dijelove koncanice koja nude mogucnost za pazljiva I precizna mjerenja.
U realnosti je jako tesko laserom izmjeriti tako malu metu ( 30 cm) na vecoj daljiini od preko 600 m ( bez obzira na brand LRF ) sa ponovljivom sigurnoscu mjerena daljine. Daljina I kut/ugao do mete odredjuju vertikalni pomak turete a posto je parabola leta visoka a let dug preciznost je prijeko potrebna. Tesko je naci reflektivnu metu tako male povrsine da se mjerenja ujednacena kad se mjeri uobicajenim prozivodima koji nisu vojnog karaktera. Stabilnost I tehnika mjerenja je jako vazna I treba provesti vremena sa uredjajem kao I sa optickim nisanom da bi se brzo I efektivno mjerilo I upravljalo bez gubljenja vremena I sklanjanja pogleda sa mete. Sve to gubi vrijeme I usporava reakciju na metu. Nekad je problem meta male velicine, slabe refleksije, nekad atomosferske kondicije ili kvaliteta ( SIRINA) lasera. Laserski snop treba biti snazan I mali da bi precizno obuhvatio I izmjerio metu/ objekat. Ono sto se prica u ducanu uz izvikavanje specifikacija nekad nema veze sa realnosti terena I stvarnosti mjerenja I daljine.
Drugi nacin je precizno mjerenje kroz koncanicu koja nudi neki tip mjerenja. Medjutim I tu je problem mala meta na vecoj daljini I to mjerenje zahtjeva paznju I preciznost inace se meta promasi zbog nekorektnog odredjivanja vertikalnog pomaka. Ovakvo mjerenje zahtjeva vjezbu I preciznost oka kao I stabilnost puske da se parametri korektno odrede.
Strelac mora zauzeti najboji moguci polozaj stabilnosti u odnosu na metu.
Primjer sa terena.
Meta postavljena na ledini na cistini negdje oko 800 m od pozicije pucanja. Nekoliko puta sam pokusao izmjeriti metu ali nisam mogao dobiti daljinu jer je meta mala I slabe refleksije. Koristio Vortex Fury 10x42 I Geovid Leica. Ni jedan nije davao ponovljive rezultate niti mogao napraviti mjerenje nakon nekoliko pokusaja. Stablo u blizini sam uspio svaki put izmjeriti ( 800 m) jer je povrsina daleko veca od mete ali daljina nije korektna jer vidim da je meta dalje od stable ali nisam siguran koliko. Pokusao sam odrediti velicinu mete kroz koncanicu znajuci njenu velicinu od 30 cm radijusa. Izmjerio sam velicinu mete 1.26 i odredio sam vertikalu za 818 m ( 1031.1/1.26=818.33m)
Za moju pusku 818 m je 26 3/4 MOA. Metak je prebacio metu I promasio zavrsivsi u oblaku prasine. Dok lezis jako je tesko skuziti koliko dalkeo je metak udario iza mete. Vratio sam turetu za dva klika manje I dobio 26 ¼ pa je zrno je pogodilo metu. Razlika od dva klika je u stvari 12 cm sto je dovoljno da se pogodi ili promasi. Meta velicine 30 cm podnosi 5 klikova jer je svaki vrijedan 6 cm na ovoj daljini. Posto je upadni kut zrna visok zbog putanje jako je vazno precizno odrediti vertikalni pomak. Daljina je u stvari bila 816 m samo dva metra manje od izmjerene daljine.
Vjetar sam odredio jacine 4 km/h pod uglom od 60 stupnjeva s lijeva I odredio horizontalni pomak za 1.5 MOA u desno da bi kompenzirao vjetar s lijeve strane. Zrno je pogodilo u visini centra mete ali za oko 8 cm desno od samog centra pa sam dodao jos jedan klik u desno da dodatno podesim za vjetar. Po horizontali opet sam imao 5 klikova “prostora” za manevar I nisanjenje. Ocjena dobrog vertikalnog pomaka se vidi na solidnoj horzontalnoj liniji na meti a njeni pomaci I odskakanja sa centralne horizontalne ( zamisljene) linije su greske nisanjenja, leta zrna ili pomaka vjetra. Dobar strelac je lako pozna po takvoj vrsti mete nakon runde. Promjene u frekvecnciji vjetra I vjerovatno pravcu su diktirale 6-9 klikova ( 1.5- 2.25 MOA) a mogao sam I koristiti pomak po horizontalnoj liniji koncanice I zauzeti pravo mjesto bez korekcije turete koja je mogla ostati na nula poziciji sto se obicno radi ako pucas pod pritiskom vremena ili kondicija.
Balistika bi rekla da je metak letio 6.3 m visokoj paraboli do mete a horizontalni pomak je bio izmedju 36- 42 cm sto je malo vece nego jedna velicina mete. Mogao sam ostaviti heorizontalnu turetu na nuli I pomace centar nisana za jednu velicinu mete u lijevo I opet pogoditi negdje u desni dio mete. Za takticko pucanja gdje se samo gleda pogodak u metu to je dovoljno ali za strelca koji traze poene to nije dovoljno I on ide na totalnu korekciju kondicija I sami centar mete. Za moje potrebe dovoljan je pogodak bilo gdje na povrsini od 30 cm. Iako je grupa bila pomalo razbacana po meti ja sam bio zadovoljan.
Vecina dobrih strelaca lako I brzo odredi vertikalni pomak dok je horizontalni vise osjetljiv I trazi konstantnu njegu I brigu. Oni svoju pusku I optiku isprobaju na terenu I na svim prakticnim daljinama I biljeze podatke I koordinate. Za 800 m daljinu imas 5 klikova prostora za igranje ( na meti od 30 cm velicine) I njih moras kontrolirati ako zelis ostati na meti. Sa povecanjem daljine ovo postaje sve teze I teze. Jedan put kad se vertikala odradi ne treba je dirati dok je horizontal uvijek u igri I promasaji daleko cesce dolaze zbog toga cak i kad se sigurno nisani vjetar ostaje prica za sebe dok strelac ne prepozna sve lagane I suptilne promjene I pravilno odgovori na njih. Neki strelci za to imaju talent a neki ne.
Mirage je uvijek dobar znak I pomoc ali I dobar mehanizam za podesavanje paralaxa je jako vazan da se fokusira na mirage ispred mete na ne onaj negdje na pola puta do mete mada I on zna biti vazan I potreban. Toliko faktora se igra na streljackom polju da uzme jako dugo vremena da ih se prepozna I shvati I nekad oko potrosis uceci.
Vjerovatno ce nekom ovaj clanak ili komentar zvucati suludo I nepotrebno ali neka ga nek stoji za one kojima moze pomoci da osjete osmijeh pogotka.
Za mene je konfidentno pogadjanje mete na ovakvoj daljini uzitak kao I sve ono se ucini da bi do toga doslo. Najveca nagrada je zakasnjeli zvuk udara zrna u celicnu metu.
