http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/184591/Default.aspxDjecu pred vukovima zaključavamo u kuće
Stanovnici malog zaseoka Dobrinče u općini Lovreć već danima su u panici. Jednostavno se boje otići dalje od svojih kuća, stoku drže po dvorištima i stalno nadgledavaju staje. Djeci već sa sumrakom ne daju iz kuća. Razlog: prava najezda gladnih vukova!
U samo mjesec dana zaklano je i pojedeno sedam lovačkih pasa i još nekoliko kućnih ljubimaca. Ono što je najzanimljivije, vukovi dolaze u sama dvorišta, praktički na ulazna vrata, a njihovo jezivo zavijanje, kao po nekom točnom satu, počne oko 22 sata i traje sve do pred zoru.
Zbog bojazni za svoju stoku, ali i svoje živote, bez obzira na tvrdnje da vukovi ne napadaju čovjeka, mještani Dobrinača su u petak održali zbor u svome selu, te su pozvali i jednog od najiskusnijih lovaca Imotske krajine, lovočuvara iz Zagvozda Ivicu Buljubašića.
Pojeli sve muflone
Upravo iskusni Buljubašić, kojemu je Biokovo drugi dom, vrlo odgovorno upozorava:
– Pratim kretanje vukova u Zabiokovlju već punih dvadeset godina i mogu kazati da je njihov broj izmaknuo kontroli koja bi bila u sustavu prirodne ravnoteže. Tvrdim odgovorno da na ovom području, uključujući i Biokovo sa sjeverne strane, ima 17-20 vukova, ne računajući novi okot. To je već zabrinjavajući broj. Uostalom, moje tvrdnje podupiru i činjenice. Na Biokovu više nema muflona, divokoze su prepolovljene, divljih svinja sve je manje. Prije neki dan nastradala su tri goveda od vukova. Vidite – pokazuje nam Buljubašić bogatu fotodokumentaciju – kako ni veći konji nisu problem za čopor vukova.
– Da se sustav ravnoteže u prirodi poremetio, svjedoči i činjenica da je u posljednjih sedamnaest godina od vukova nastradalo više od 600 lovačkih pasa, a da se o psima lutalicama i ne govori. Prema tome, naša lovišta su osakaćena. Poštujem zakon o zaštiti vuka, mi u Biokovu imamo i medvjeda, a u posljednje vrijeme i risova, i sve je to lijepo kada su brojke tih životinja u granicama normalnog. No, ovo s vukovima je ipak ekstremno i mislim da treba hitno zatražiti njihov odstrjel do granice koja će garantirati nesmetan život – decidiran je Buljubašić.
– Mogu vam kazati da smo svi prestravljeni – veli nam Borislav Skender kojemu je prije dva dana vuk teško ozlijedio psa, njegovu ljubimicu Ritu, i to odmah uz kuću.
Stoka u kućama
– Napadaju pse na lancu kod kuća, ulaze nam u dvorišta. Ja ću se, vjerujte, braniti kako bih zaštitio svoje ukućane i svoje pse. Pa samo jedan lovački pas s papirima, čipovanjem, cijepljenjem, hranom dođe godišnje više od tisuću eura. I kada vam nastrada par takvih iz dvorišta, onda je to velika šteta – veli Borislav, koji se brine i za svoju maloljetnu djecu. Njima je zabranio igru izvan ograđenog kućnog dvorišta čak i po danu.
Borislav Skender s dvocijevkom će, kaže, braniti svoj prag i imovinu
Slično nam kazuju Ivan, Dinko i Nedo Skender, te Krešo Puljak. Oni svoju stoku drže čak i po kućama te je, kako kažu, u strahu vode na ispašu u okružju kuća stražareći u po bijela dana.
Dobri poznavatelji tvrde da vukovi nadiru iz pravca susjedne BiH gdje vuk nije zaštićena životinja. Pametan je on, veli nam Buljubašić. Bježi gdje je siguran.
Najezdu vukova stručnjaci objašnjavaju i velikom sušom te nedostatkom hrane u planini Biokovu, gdje su upravo vukovi desetkovali lovni fond.
Ono što smo čuli u Dobrinčima od lovaca, upozorava na još jednu zanimljivu pojavu. Naime, postoje čopori takozvanih vukova križanaca sa psima, koji su puno opasniji od pravoga divljeg vuka. Takvi se ne libe doći u sama dvorišta.
Na zboru građana Dobrinača dogovoreno je da se uputi apel Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, lovnim stručnjacima i lovnim inspekcijama te zatraži hitan odstrjel vukova.
– Država nam za kravu ili konja plati nekoliko tisuća kuna, a odmah u startu gubimo peterostruko – vele ogorčeni Dobrinčani.
TEKST I FOTO BRACO ĆOSIĆ
Odšteta 40.000 kn plus kazna
Vuk je zakonom zaštićena životinja. Odštetna cijena za njegov ilegalan odstrjel iznosi 40 tisuća kuna, plus kazna koju u postupku odredi sud. Odluka o odstrjelu vuka na pojedinim lokacijama donosi se u rujnu. Tako je i prošle godine u općini Lokvičići dopušten odstrjel tri vuka jer se njihov broj povećao.
Huber: Nema opasnosti za nikoga!
– Već niz godina u Dalmaciji psi su mete vukova, jer vuk voli pojesti psa, no pitanje je zašto su im psi na raspolaganju, jer je vezan pas na lancu laka meta za vuka kojemu predstavlja ‘puni stol’. Zato pse treba držati u kavezima – objašnjava Đuro Huber, predsjednik Povjerenstva za velike zvijeri. Naveo je kako u tom području obitava broj vukova koji je održiv, jedan čopor s pet do sedam jedinki koje se zbog hrane drže bliže naselju pa ih se zato u tom području može češće vidjeti.
– Zdrav vuk nikad nije napao čovjeka, u svijetu nema takvog primjera, pa ni u ovom slučaju nema opasnosti za djecu ni za odrasle. Osim ako je životinja bijesna, no kod vuka u Hrvatskoj već dugo nije utvrđena ta bolest – ističe Huber. Mještane je pozvao da svoje prigovore i zahtjeve iznesu na rujanskom sastanku Povjerenstva za velike zvijeri, na kojem će se raspravljati o tome gdje i koliko vukova treba ukloniti iz prirode.
– Neće im se dopustiti uklanjanje cijelog čopora vukova, no postoji mogućnost da se u sklopu godišnje kvote odstrjela, na tom području ukloni koji vuk više – pretpostavlja Đuro Huber. M. ŠEŠO
Lani 24 odstrjela
Populacija vuka u Hrvatskoj procjenjuje se na 215 do 220 jedinki, a zadnje sezone, od listopada 2011. do travnja 2012., bilo je dopušteno uklanjanje ukupno 24 primjerka, od čega Dalmacija u pravilu dobiva pravo na odstrjel od četiri do sedam vukova, ovisno o prijavljenim štetama. No, istraživački timovi prirodoslovaca strahuju kako je broj vukova ubijenih u krivolovu znatno veći. M.Š.
Dečak: Čekaju da tko strada
Stara je izreka da je vukova previše onda kada ih počnete viđati po danu, a Hrvatski lovački savez godinama tvrdi kako je previše i vukova i medvjeda. No, izgleda da se ništa neće promijeniti sve dok čovjek ne strada – komentirao je slučaj Đuro Dečak, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza. M.Š.
Oman: Krivi su ljudi!
Kada se dogodi da divlje životinje ulaze u naselja, uvijek je riječ o ljudskoj neodgovornosti, jer čovjek baca otpad u prirodu, ostavlja hranu dostupnom, krči šume i smanjuje broj divljači kojom se vukovi hrane. Kad se ljudi umiješaju u prirodu, rade greške, a kad vuk ne može doći do prirodne hrane, naći će drugi način – kaže Luka Oman, predsjednik “Prijatelja životinja”. Upozorio je i na to kako su već sada kvote za odstrjel vuka premašene.
M.Š.
