Kosi hitac

[Schultz and Larsen]

[Nosler]

lako za njih, šta ako vidiš kozu sa velikim rogima na 1800 m/nv pukneš a ona ti samo mahne repom tj, repićem, ima neka caka zašto gađati ispod.

Schultz hvala na usmijerenju.

Ako si na istom nivou sa kozom bez obzira na nadmorsku visinu trebalo bi da je sve isto...e sad...mozda zezne malo gustoca zraka i pritisak ali opet...mislim da ne igra neku drasticnu ulogu..

[evaeva]

Pretpostavljao sam da glavnu ulogu ima "kut pucanja" odnosno manja udaljenost do samoga cilja u odnosu na pravac (pucanje u istoj visini).

[edmir]

Jeste da je tema stara, ali tek je pročitah i primjetio sam neke zablude pa sam morao i ja nekolike riječi napisati:
Kod horizontalnog gađanja sila gravitacije djeluje skoro pod pravim uglom u odnosu na putanju zrna (uzmimo da je putanja pravac, a u stvarnosti je nesimetrična parabola).
Zbog sile gravitacije koja djeluje cijelo vrijeme dok zrno putuje, zrno biva privučeno prema zemlji što prouzrokuje pad zrna. Obratite pažnje na to da je presudno vrijeme putovanaj zrna a ne horizontalna projekcija putanje sto je osnovna zabluda onih koji tvrde da je isto ako se puca ukoso gore i ukoso dolje.
Dakle putujuci zrno postaje sve sporije po horizontali (otpor zraka) a dobija brzinu po vertikali zbog gravitacije, i tako ustvari dobijamo parabolu kao putanju. Ovdje je brzina zrna usmjerena na horizontalu i samo je smanjuje otpor zraka.
Eh sad da vidimo kakva je razlika uzmeđu kosog gore i kosog dolje gađanja.
Ako gađamo ukoso gore jedna komponenta brzine je vetrikalna a jedna horizontalna. Horizontalnu komponentu smanjuje otpor zraka a vertikalnu smanjuje sila gravitacije (napomenimo da kod horizontalnog gađanja nemamo smanjene brzine zrna po vertikali).
Ako gađamo ukoso dolje onda imamo i horizontalnu i komponentu istu kao kod gađanje koso gore  s tim što će se sada vertikalna komponenta povećavati zbog sile gravitacije i time će doprinijeti da zrno ima veću brzinu u pravcu putanja.
Dakle, sada je jasno da zrno ispaljeno ukoso gore putuje više vremena od zrna ispaljenog koso dolje, uz istu daljinu cilja.
Zbog te razlike u vremenu putovanja, istina veoma male, imamo veći pad sporijeg(koso gore) zrna i to za P=g*t^2/2.
Dakle kao da je sporije zrno bilo u slobodnom padu u vremenu koliko je duže putovalo.
Kao što neko reče, u odnosu na horizontalno gađane, koso gore bismo imali podbačaj a koso dolje prebačaj.
Austrijenci su dakle u pravu...
Kolege koji su pominjali trougao su na dobrom putu, samo što nisu uzeli u obzir da u jednom slučaju sila gravitacije povečava a u drugom slučaju smanjuje brzinu zrna, te su smatrali da isto vrijeme zrno putuje u oba slučaja.
Razmotrite krajnje slučajeve hitac naviše i naniše pod pravim uglom pa ćete dobiti razlku u vremenu koja je ovdje drastična ali je sličan princip i kod kosog hica.
pozdrav



Jeste da je tema stara, ali tek je pročitah i primjetio sam neke zablude pa sam morao i ja nekolike riječi napisati:

bez obzira što si član od 2007 godine trebao bi napraviti jedno predstavljanje, LOVAC Team

[proof]

ah, glava me zaboli od ove umotvorine.

samo bi se prisjetio jedne: "genijalnost je u jednostavnosti"

[željko]

kume moj,dok sve ovo izračunaš,preračunaš,zbrojiš i oduzmeš........divljač ode................

[Lazar]

puno teorije  u njemackoj postoji jedna izreka kaja kaze " uzbrdo il nizbrdo malo ispod" na njemackom se ovo i rimuje pa zvuci malo drugacije i lako se pamti " bergauf bergrunter halt immer drunter" 

[edmir]

Uvaženi kolege,
Što se tiče mog predstavljanja, imam 30 god, dilp.ing.el, lovac već 10 god., iz Sarajeva...
U cilju razrješnjavanje ove problematike, napravio sam jednu simulaciju... rezultati su u privitku,
simuliran je hitac pod 0,15,30,45,60 kao i -15,-30,-45 i -60 stepeni
Horizontalan hitac pogađa u "nulu" na 173 metra, tako puška upucana
Kružnica služi da se identificiraju tačke koje su od strijelca udaljene 173 metra.
Linje predstavljaju putanju zrna i optičku linuju ciljanja...
Jasno se vidi sa mete sa istom udaljenošču bivaju prebačene, što ipak potvrđuje stav koji sam pobijao u prethodnoj poruci... međutim
Ako se gađaju mete koje su vetrikalno pomjerene, gore ili dolje, kao kod gađanja razlicitih spratova zgrade (oprostite na poređenju, jer mi smo lovci a ne ubice) onda se jasno vidi da sam u tom dijelu bio potpuno u pravu.
Dakle, da rezimiramo,
Mete koso pozicionirane sa rastojanjem na kojem je puška upucana npr 173 m, će biti prebačene i metu treba gađati "u dno". Dakle, gore ili dolje ne igra ulogu, iako prebačaji u ova dva slučaja ipak nisu iste vrijednosti...
eh sljedeci dio je interesantan...
Ako je npr. puška upucana da pogađa sredinu zgrade precizno i a ako se gađanje vrši iz sredine druge zgrade imamo rezultate:
Meta koja je vertikalno pomjerene gore,vrh zgrade, će biti podbačena.
Meta koja je vertikalno pomjerene dolje, dno zgrade, će biti prebačena.
Meta čije je udaljenost između daljine upucavanja ( postoji takva tačka ) i one koja se dobija Pitagorinom teoremom može biti precizno pogođena, sto se vidi sa slike, npr meta na 7 od 10 spratova

Ovim bih zavrsio svoje obrazloženje, uz srdačna pozdrav i isprikom ako sam nekome bio nejasan

Kolegama koji su dali primjedbe na računanje, pa neće niko računati u lovu ali je lijepo da zna odakle dolaze rezultati koje je lovac i sam primjetio da se desavaju, a on ih je dobio praktičnim promašajima dok se nije korigovao.
Srdačan pozdrav
 

[valdop]

kolega, ponovno te opominjem da napraviš predstavljanje kako treba

http://forum.lovac.info/index.php?board=27.0

a ostali kojima smetaju ovakovi postovi ili ih ne žele čitati nek ih uredno zaobiđu a ne komentiraju nepotrebno

[HS-2000]

Kolega edmin svaka čast na tvome izlaganju ali ipak si prepametno prikazao za pojedince svoju teiriju kosog hitca.Još jednom sve pohvale i budi pozdravljen...

[proof]

dragi kolega, od jednog dipl. ing. el. sam očekivao mrvicu precizniji tekst.

udaljenost od mete je ona koju bi dobili da mjerite npr. laserskim daljinometrom, a ne udaljenost ortogonalnih projekcija pozicija mete i strijelca. točno kao da povučete uže od strijela do mete.

primjedbe su bile na mnogostruko složene rečenice i zaplitanje. objašnjenje mora biti jasno, jednostavno i nedvosmisleno.

kad se vec razbacujemo titulama ja sam dipl. ing. mat.

[Lazar]

ovo mi previse teksta pa me malo zamori, jel po ovoj teoriji pucanjem uzbrdo imamo prebacaj a nizbrdo podbacaj recimo na nekoj daljini od 150m i nagib recimo od 30%

[edmir]

heh, kakvo razbacivanje titulama druze?!
samo sam to naveo kao dio predstavljanja, a titula je svakako dio samih nas, isto kao i bračno stanje i slične osobine...
po tebi bi najbolje bilo da sam dao jednađbu y(x) te x(t) i y(t), ali zar bi to bilo prikladnije?
Interesantna ja činjenica da dva tumačena udaljenosti, a ispravno je ovo kako si naveo, daju suprotna odstupanja.
Ovdje je najvaznije napraviti razliku između matematičkog horizontalnog hica, i hica iz oružja koje ustvari i nije horizontalan hitac nego kosi sa veoma malim uglom...
ali da ne duljim, sa prethodne slike se vidi o čemu smo pričali, a osim toga nikome nije cilj ubjeđivati se nepotrebno, i kao sto vidiš tvoju tvrdnju sam prihvatio, mada je ,uz duzno postovanje, izvedena na pogrešan način, a svoju tvrdnju sam ograničio na uslov pod kojim ona vrijedi.
s poštovanjem

 

[.50AE]

Ako je npr. puška upucana da pogađa sredinu zgrade precizno i a ako se gađanje vrši iz sredine druge zgrade imamo rezultate:

Uvaženi kolega, da definiramo i ostale parametre neophodne za točan izračun i bacimo sve skupa na papir?
Prije svega moram upozoriti da kod evaluacije pogodaka postoje dvije kategorije koje ne treba mješati....preciznost i točnost. Preciznost se odnosi na veličinu grupe pogodaka a točnost na smještaj grupe pogodaka u odnosu na nišansku točku.
Pretpostavimo da je puška precizna i točna, upucana na 173m, te da za računicu uzmemo 8x57 sa V₀ 730m/s te zrno 12,83g sa B.C. 0,500 (PPU B-022), visina osi optičkog ciljnika u odnosu na os cijevi od 50mm te standardne ICAO meteorološke uvjete.
Vjetar ćemo također zanemariti, da ne kompliciramo bez potrebe.
Rezultati sljede kroz 24 sata (ipak treba povremeno i oči sklopiti).


Dodano 26.2. 00:30
Udaljenost između puške i cilja je uzeta kao 175m, stoga i mali pad pri horizontalnom hitcu....

Dakle nakon nešto sati sna i otprilike isto sati računanja, rezultati su sljedeći (ukoliko nisam nešto fulao mlateći nemilice po kalkulatoru).....

Zrno ispaljeno horizontalno leti 0,257 sekundi te pogađa 3,6mm niže od nišanske točke sa brzinom 635,1m/s odnosno vertikalnom komponentom od -1,2m/s u trenutku udara.
Zrno ispaljeno u točku 30m više leti 0,261 sekundi te pogađa 3mm niže od nišanske točke sa brzinom 633,5m/s odnosno vertikalnom komponentom od 105,8m/s u trenutku udara.
Zrno ispaljeno u točku 30m niže leti također 0,261 sekundi te pogađa 3,7mm niže od nišanske točke sa brzinom 634,1m/s odnosno vertikalnom komponentom -108,4 m/s u trenutku udara.

Eh sada se postavlja jedno sasvim logično pitanje....zašto su razlike u točci pogotka tako skoro zanemarivo male i odakle se pojavio pad zrna na 175m?

Evo i odgovora... pad zrna pojavio se radi razlike u udaljenosti na koju je puška upucana i dužine leta zrna...punih 2m ali očito je da čak i na tako malim udaljenostima postoji primjetan pad zrna.
Razlike u točci pogotka su toliko male iz jednostavnog razloga....udaljenost na koju je puška upucana i na koju je simuliran hitac je toliko zanemarivo mala (opet onih famoznih 2m).

Eh sada, za realnije rezultate bilo bi potrebno simulirati putanju zrna ispaljenog na 300m udaljenu metu sa puškom upucanom na 100m (što je puno češći slučaj nego ovaj gore navedeni) i to horizontalni hitac i hitci pod 30⁰ prema gore i prema dolje, no trenutno nemam ni snage ni volje za to, pa ćete se za to morati strpiti koji dan.