Međutim, sakupljaju li se sporedni šumski proizvodi (gljive, kesteni, šparoge, proljetnice, lišće...) u državnim šumama, neovisno o tome da li za osobne ili komercijalne potrebe, potrebno je ishoditi dozvolu područne šumarije Hrvatskih šuma, doznaje se od rukovoditelja Odjela za ekologiju u buzetskoj podružnici Uprave šuma Borisa Černehe.Za proljetnice, kaže Černeha, nema predviđenog cjenika, ali zato on postoji za šparoge. Za rekreativno i komercijalno branje u državnim šumama predviđena je naknada po sakupljenoj količini. Za koji tjedan počinje sezona šparoga, stoga nije naodmet znati da se prema cjeniku Šumarije obračunava naknada koja za stručak šparoga (deset komada) iznosi pet kuna.Procedura je više nego komplicirana. Berač bi za branje šparoga u državnim šumama trebao ishoditi dozvolu, a nakon sakupljanja ponovo doći s ubranom količinom te platiti prema cjeniku..
Predviđena kazna za sakupljanje šumskih plodova bez dozvole Hrvatskih šuma iznosi od tisuću do sedam tisuća kuna, a može je uručiti inspekcija zaštite okoliša ili šumarska inspekcija. U brdsko-planinskim područjima sakupljanje sporednih šumskih proizvoda moguće je bez naknade, ali također treba ishoditi dozvolu.
Odgovara: Tanja Krulc, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje 1, ZagrebP: Imam poljsku kuću i do mog dvorišta je druga poljska kuća sa dvorištem. Trenutno, ta druga je urušena te vlasnik ne dolazi. Neki dan sam vidjela poskoka, muškog i velikog oko 70 -80 cm koji je prošao oko metar od mene i otišao u dvorište ruševne kuće do mene. Trebam li ga ubiti ili postoji način da ga otjeram ili da ga jednostavno zanemarim? Zapravo ga ne bi htjela ubiti, ali ga se malo bojim. Postoji li mogućnost da mi se popne na odrinu ili će kad smo tamo bježati od nas jer će nas osjetiti po vibracijama tla? Može li se zmija naviknuti na prisustvo ljudi u drugom dvorištu i jednostavno nas izbjegavati? Može li mi noću ući preko odrine kroz prozor u kuću? Pošto je kuća u polju pretpostavljam da i nije jedini poskok.A pošto je velik i debeljuškast, mislim da je odavno tu, samo ja to nisam znala do sada.S poštovanjem, InesO: Poskok (lat. Vipera ammodytes) je najotrovnija i najopasnija europska zmija iz porodice ljutica. Najveća je otrovnica na našim područjima, a ne živi isključivo na kamenitom području.Pari se potkraj travnja do početka svibnja, a ženka od rujna do listopada okoti 10 do 20 mladih. Živi do 15 godina. Neprijatelji su mu ptice grabljivice i male zvijeri.Noću je aktivan samo za vrijeme najtoplijeg dijela godine, kada je preko dana pretoplo, a prvi dio noći je još uvijek dovoljno visoka temperatura. Sporiji je, tromiji te otrovniji od riđovke. Poskoci na području Europe spavaju zimski san.Povremeno se penje po niskom grmlju i drveću. Obično je to u doba kada ima malih ptića, ali i za vrijeme ljeta, kada je u sumrak tlo dovoljno zagrijano pa da se griju na granama iznad, npr. hrpe kamenja.Relativno je je spor, a debeljuškast je zbog sala.Ubijati ga se ne smije jer je zakonom zaštićena vrsta.Poskok se boji vode pa ga se može otjerati i tako sa ga se pošprica s vodom. Topot nogu i dodir štapova po tlu će ga otjerati. Također, održavanjem okoliša i uređenjem zapuštenih područja i kuća umanjit će se njihovo obitavanje na tim mjestima.Poskok se ugrizom se brani ako nema nikakvog drugog izbora (bijeg je onemogućen, a pokušaji zastrašivanja predatora nisu urodili plodom) jer je inače riječ o neagresivnoj i relativno mirnoj zmiji.Ugriz poskoka je rijetko smrtonosan jer u 30% slučajeva ugriz je suhi i ne dolazi do izbacivanja otrova, a i pri obrambenom ugrizu ispušta samo 1/6 otrova za razliku od lovnog ugriza kada ispušta 1/3. Otrov se sastoji od hemotoksičnih tvari koje zgrušavaju krv i izazivaju šok. Liječi se injekcijom protuotrova (serum), a prema podacima Državnog zavoda za statistiku prosječno zdrava odrasla osoba može preživjeti prosječan ugriz (u ruku ili nogu) prosječnog poskoka bez liječničke intervencije (dakle, bez protuotrova), no za svaki slučaj ipak bi bilo dobro što prije potražiti liječničku pomoć.
