Forum LOVAC
Divljač => Divljač => Stručna općenita pitanja => Autor teme: medicus - 09. 06. 2008. 19:20:33
-
Evo,Zoran me potaknuo svojim postom i slikom turopoljske svinje da otvorim ovu temu.Znam da nije divljač ali turopoljska svinja svakako "podsjeća" na divlju,a kako dobar dio života provode u šumi neminovni su i kontakti sa divljom svinjom.Poglavito me zanima kakvo je stanje u Slavoniji sa mangulicom i crnom slavonskom svinjom,susrečete li ih u šumi,fotografije,mišljenja...
Kako je u ostalim državama sa izvornim pasminama svinja-Njemačka,Austrija,Engleska...,šeću li slobodno šumom,kakvo im je brojno stanje?
turopoljska svinja
(http://img370.imageshack.us/img370/2927/bloodysaturday002yj1.jpg) (http://imageshack.us)
-
Evo i par primeraka Mangulice.
(http://img292.imageshack.us/img292/5845/mangulicaqb1.jpg) (http://imageshack.us)
-
Upravo se sad sjetih da sam zaboravio spomenuti Srbiju,al me draganco vec preduhitrio,samo dajte,mozda sam još nekog izostavio.
-
momci, jel se ovdje radi o domacim svinjama sto zive slobodno ili ne? mislim samo malo pojasnite ako moze?
-
c/p sa HSC-a
--------------------------------------------------------------------------------------------
Turopoljska pasmina svinja vuče podrijetlo od divlje europske svinje Sus scrofa ferus europaeus. Svrstavamo je u primitivne pasmine svinja.
Nastala je na području današnjeg Turopolja, a zbog dobrih proizvodnih svojstava ova se pasmina počela širiti prema Sisku i Draganiću, kasnije i izvan Turopolja i to na dio Slovenije, Podravine i jugozapadni dio Mađarske. U uzgoju i širenju turopoljske pasmine pomogao je speci? čan način ishrane koji se zasnivao uglavnom na šumskoj ispaši i završnom tovu s kukuruzom. Danas se ova pasmina uzgaja na području grada Velika Gorica i području Lonjskog polja.
Turopoljska pasmina nastala je u VI. stoljeću križanjem šiške sa slovenskom krško - poljskom pasminom svinja u Turopolju, području smještenom u međuriječju Save i Kupe istočno od Zagreba. Prvi pisani trag o uzgoju svinja u Turopolju je "nalog hrvatskougarskog kralja Ljudevita upućenog Kaptolu zagrebačkom 1352. godine da istraži pljačku svinja, koju je Grgur, službenik bana, izvršio u šumi Turopoljskoj". Razvoj turopoljske svinje tekao je tijekom dugog vremenskog razdoblja. Do prekretnice u razvoju je došlo kada je Miško pl. Lederer iz Kurilovca početkom četrdesetih godina 19. stoljeća križao svoje domaće svinje s neutvrđenom pasminom svinja. Ovim postupkom dobivene su valjane svinje (moderna turopoljska-Ledererova svinja) s ustaljenim svojstvima, koja su odgovarala gospodarskim zahtjevima tadašnjih gospodara.
Turopoljska pasmina svinja pripada u srednje velike pasmine svinja. Glava je srednje duga s ugnutim pro? lom, s jakim srednje dugim rilom te srednje dugim i poluklopavim ušima. Vrat joj je dosta kratak i slabo mišićav. Leđa su ravna, slabo mišićava. Sapi su oborene i slabo mišićave. Trbušna linija je ravna, a butovi slabo obrasli mišićjem. Noge su relativno kratke i tankih kostiju. Tijelo je pokriveno gustom kovrčavom čekinjom, bijelo - žute boje, s tamnim pjegama veličine dlana. Koža je nepigmentirana, a rilo ružičaste boje. Krmače imaju 10 - 12 sisa.
Ova pasmina svinja savršeno se uklopila u tadašnji ekosustav Turopolja koristeći proizvode hrastovih šuma kao bitni element hranidbe. Bjelančevinastu komponentu hrane svinje su nalazile u šumskoj ispaši, a u tlu gliste i ličinke. Tov svinja se provodio kod kuće ili u šumi hraneći ih određenim količinama kukuruza ovisno o urodu žira i raspoloživoj količini vode.
Krmače ove pasmine oprase prosječno po leglu od 7 do 8 prasadi, prosječne težine od 1,27 do 1,52 kg. Prasad su kod odbića (dva mjeseca) teška od 10,0 do 15,0 kg. Tovna sposobnost je zadovoljavajuća i s dvije godine starosti svinje postižu tjelesnu masu 200 do 220 kg. Za kg prirasta u kasnom tovu troše 5 do 6 kg kukuruza. Tovljenici su u tovu od 20 do 100 kg ostvarivali prirast do 550 grama dnevno. Meso je sočno i ružičaste boje, stoga je cijenjeno na tržištu.
Iako je program očuvanja ove pasmine započeo prije više godina, danas se u Hrvatskoj uzgaja vrlo mali broj svinja ove pasmine. S 31. 12. 2001. pod kontrolom proizvodnosti bilo je 45 krmača i 5 nerasta. Prema broju svinja ova pasmina spada i danas u skupinu "kritična" za opstanak.
U očuvanju ove pasmine danas su uključeni Plemenita općina turopoljska, Hrvatski stočarski centar i Agronomski fakultet. Isto tako hrvatska država putem isplate novčanih poticaja pojedinim uzgajivačima daje značajan doprinos očuvanju i zaštiti ove pasmine svinja. Vjerujemo da će se uz pomoć države (novčani poticaji) i puno zalaganja prije navedenih sudionika uspjeti ne samo sačuvati, nego i povećati broj svinja ove pasmine. Udruženja uzgajivača: Plemenita općina turopoljska.
----------------------------------------------------------------------------------------------------
-
Pronašao sam jedan dobar tekst o turopoljcima,ali osim toga ima tu na forumu i jedan admin cija se krv rodbinski miješa sa plemenitašima u Turopolju,mogao bi i on koju pametnu o proizvodima od turopoljske svinje ;D ;D
-
medicus,
hvala za info. d4
-
domaće svinje nemaju što tražiti po šumi, zbog njih imamo sve križance u lovištu!a da ne govorim o opadanju trofejne vrijednosti i ugrožavanju genetske strukture prave divje svinje. Pitomoj svinji je mjesto u toru a ne u šumi!!! d6
-
Medicus u pravu si ali uvijek ima ali....
Ako čemo ih svrstavati u autohtonu vrstu svinja ne vjerujem da će "naša politika " osigurati uvjete za siguno održavanje ove vrste.
Na mojoj regiji ima dosta uzgajivača svinja koje su već megakrižanci.
Stalno imaju sukobe sa lovcima, ostalim ljudima sa sela (zbog šteta na usjevima itd.)Dosta su pooštreni zakoni o uzgoju takvih svinja npr:
Moraju imati objekat ili nastambu za držanje, moraju pastiri cijelo vrijeme biti prisutni i nadzirati ih kao ostalu stoku,moraju imati markice, ne smiju biti udaljeni od nastambe više od nekoliko stotina metara itd...
Naravno, većina uzgajivača se toga ne pridržava i onda nastaje nered...
Prilikom jednog prošlogodišnjeg lova dva posavska goniča su udavili u lovištu jedno malo prase, isto poludivlje i pojavio se uzgajivač koji je tvrdio da je njegovo prase.Počeo je galamiti i kako to već ide, zvao policiju.Policija je došla na uviđaj i sve se odradilo regularno a zapravu je čovjek sam sebi napravio problem, zato jer nije zadovoljavao niti jedan od uvjeta.
I mislim da je to priča bez kraja jer taj problem nitko ne želi riješiti a bitno utječe na čistokrvnost divlje svinje i samog nemira u lovištu...
-
medicus,daj nam par podataka o tim Mangulicama.Baš mi izgledaju simpatično :D
-
Evo tipične slike "divljine" iz Žutice:
-
sve pitome svinje i križance treba potuć što prije, nemaju što tražit u šumi i lovištu općenito,ako se ovako nastavi za 10 godina neće biti prave divlje svinje. d6
-
Već se tu dosta napravilo dobroga, kod nas sve manje križanaca, krv se popravlja lagano, barem na prvi pogled. U genetiku neću ulaziti.
-
Evo tipične slike "divljine" iz Žutice:
Sky,
Jel ti loviš u onoj udruzi u Topolju kod Ivanič-grada?
-
U Austriji ovog skoro da nema,ali zato u Nemackoj ovakvih slika je mnogo.
(http://img373.imageshack.us/img373/3025/bild015ic0.jpg) (http://imageshack.us)
-
Dečki jel se meni dobro čini ili ova nije "čisto" divlja?!
Oblik i boja repa....
-
na oblik tijela dosta utjecaja ima mjesto življenja, ove svinje ne bi mogle biti pokazatelj statusa; divlja-domaća-mješanac, jer živi u ograđenom prostoru i nema potrebe za razvijanjem tijela kao u divljini gdje joj je jedina briga hrana i kako preživjeti. znamo da u potrazi za hranom, divlja svinja, je u stanju prevrnuti brda i dolove samo da nađe korijen koji joj odgovara, tu mislim da joj nema premca u njuhu pri rovanju. ove na slici nemaju potrebu za takvim aktivnostima, rovanje,traženje hrane, jer oni redovito dobiju hranu, možda ponekad ruju iz znatiželje ili im je to u genima, i zato se tijelo razvija drugačije nego u prirodi. i domaće svinje u prirodi poprimaju druge oblike od onih u svinjcima.
-
Trebao sam napomenuti da je svinja došla iz Slavonije prije jedno mjesec dana i da je uhvaćena u prirodi! uf sorry
Vlado, s obzirom na to jel može opet procjena?!
Naime rep mu je nekako zafrkan i nekako bjelkast. Možda je samo paranoja ali s obzirom da ga je kolega nabavio radi rasploda možda i nije baš idealan kandidat!
-
po meni čistokrvni mješanac, volio bih da se i drugi kolege jave pa da dobijemo nekakvo prosječno mišljenje, u slavoniji kao i drugdje ima dosta mješanih svinja ( svinje iz mješanog braka )
-
Mesanac 100%, pogledajte tamne fleke na telu.Ma treba ga na rostilj.
Najverovatnije 50:50 % ili tri 3/4 u korist Divljaka?
Svinje izbacuju nasledne gene godinama.
-
gago, sigurno je da je 50%-50%, i da je iz mješanog braka (otac muško a majka žensko, jel to nije 50% za jednog i isto toliko za drugog). to je isto kao kod ljudi, i meni bi pasala crnkinja za jednu noć, ili crncu plavuša.
-
Evo tipične slike "divljine" iz Žutice:
Takvij je Lonjsko polje puno...
-
nije samo Lonjsko polje, Banovina, Slavonija, Baranja, Lika, tu sam lovio i svi govore o mješancima a vjerojatno i drugdje, ne samo u RH
-
cista kombinovana, a to da se tijelo drugacije razvija nema sanse ,zato je potrebno ohoho godina a inace u darvina i nevjerujem sto je piso, bijeli zive i u africi skoro 300 god. i jos nema nikakvog znaka da ce da pocrne
-
U Hrvatskoj je definitivno genetski čista divlja svinja ostala jedino na Velebitu i na otocima, uz iznimku negdje još uz obalu u Dalmaciji
-
takve su dobre samo za
-
nije ni nih nista lakse lovit i dalje je to divlja svinja i divlja zivotinja samo je steta sto vise nisu ciste i nebi ovo poredio sa sa nekim drugim drzavama gdje love podivljale domace svinje, jos su ove divlje iako mozda vise nisu ciste
-
evo jedne slike iz pogonskog lova iz mog lovišta
(http://i548.photobucket.com/albums/ii337/DARK0905_PAS/PA250751.jpg)
-
Evo ovo sam nazime bijelo odsrelio po zimi kada je pao snijeg! Otišao je negdje 50 metara i jedva sam ga uočio na snijegu! I to samo po crnom papku...
-
(http://i548.photobucket.com/albums/ii337/DARK0905_PAS/Bijelko1.jpg)
-
negdje sam već napisao, da sam negdje pročitao podatke o istraživanju ds. u RH.
75% je mješanih. navodno, po procjenama istraživanja a ovo šta je ostalo je čista ds.
-
Kod nas nema križanaca na svu sreču još. Ali vidim da su kod vas stvarno problem. Jel zakon drukčije definiran u pogledu odstrjela križanca?
-
Kod nas nema križanaca na svu sreču još. Ali vidim da su kod vas stvarno problem. Jel zakon drukčije definiran u pogledu odstrjela križanca?
svi mješanci pa čak i pitome ds. se smiju odstrijeliti ako su udaljene preko 300m od nastambe ili ako su bez pastira.
imali smo jedan slučaj gdje su tri posavska goniča usmrtili jedno prase od 40ak kg.pozvali smo svinjogojca koji naravno nije bio u blizini a svinja je stradala u sred šume oko 2 km od nastambe i čovjek je počeo vikati i nazvao policiju.e tu je tek sebi napravio problem:
-svinje su trebale imati markice u uhu a nema niti jedna..
-2km udaljeno od nastambe
-bez nadzora pastira
-ugrožavanje čiste divlje vrste, križanja radi..
-štete na usjevima(svinje su bez nadzora).
na početku "galame" bio nam je antipatičan a na kraju pomalo nam ga je žao, jer baš je sam sebe "usrećio"
takvih situacija je dosta u ovim krajevima i vjerojatno će se trebati izmisliti neka nova shema genetike "čiste divlje svinje".
-
hm
-
U Hrvatskoj je definitivno genetski čista divlja svinja ostala jedino na Velebitu i na otocima, uz iznimku negdje još uz obalu u Dalmaciji
Upravo iz tog razloga sam pitao da budem 100% siguran, jer postoji mogućnost da se njegove eventualne buduće potomke pusti u prirodu a samim time bi se ugrozile postojeće čistokrvne ds.
Mišljenja sam da bi onda bilo više štete nego koristi pa ću mu iz tih i samo tih fre razloga predložiti da ga rostilj