Lov na velikim daljinama

[Goran]

Pogled preko strelista pokazuje zastave u razlicitim polozajima i pokazuje jaci vjetar blize strelca i slabiji prema meti. Polozaj zastave je 60 stupnjeva jer vrh trokuta zastave visi nisko. kad se 60 podjeli sa 4 i 5 dobijes vrijednosti 12-15 m/h kao pocetnu orjentaciju i smanjujes horizontalni pomak kako se priblizavas meti. Direkcija vjetra je nekad teza za osjetiti jer to osjetimo tijelom a ocima registriramo jacinu mada svi imamo svoj prirodni nacin. naravno ako je zastava mokra ili napravljena od drugacijeg materijala onda ce se i drugacijeg kretati.

[enigma]

Gorane hvala ti na trudu koji ulazes u ovo i ova temu sam vise puta procitao od pocetka

[Goran]

Hvala na podrsci! Nije problem podjeliti i nadam se da nije dosadno onima koje zanima. Ako nekom pomogne bice mi drago i ako mozemo podjeliti misljenja, rascistiti konfuzije, nesto nauciti i pristojno se zabaviti.
probam sastaviti neki materijal na nasem jeziku da pomogne onima kojiam je engleski problem. Dosta toga je vezano za streljastvo i lov a malo extra znanaja uvijek pomogne i nadam se da ce svako pronaci neku korisnu informaciju koja ce im pomocu u njihovom nacinu lova.

[Goran]

Slike prikazuju nekoliko razlicitih realnih situacija iz lova. Uglovi i daljine su razlicite i svojstvene i kad covjek procita sve sto misli da je korisno ipak treba izgraditi radno iskustvo da to sve primjeni na terenu. prva slika je bio odstrijel mladog spikera lopatara na malo preko 300 m pucano od auta koje je na slici da se vidi stvarna daljina i odnos velicina. Druga sliak pokazuje dva lopatara na horizontali gdje samo daljian i preciznost igraju igru. Treca opet prikazuje stado u pokretu koje se krece otpriliek 30 stepeni uz brdo ali je daljian i ugao gadjanja prevelik problem za potrebnu preciznost. veliko povecanje je nekad problem jer je pogled uzak pa je lako izgubiti a tesko naci odabranu metu i cesot pogrijesis. Polozaj mete moja biti dobar inace su daleko vece sanse za promasaj nego za pogodak.  Zadnja slika pokazuje harem na okupu a gazda je pozadi u dobroj poziciji za pokusaj odstrijela.  Svaka slika ima svoj set problema i zahtjeva pazljivo i logicno razmisljanje i pristup mogucem odstrjelu. Osmatranje prirodnih izvora kretanja, jacine i pravca vjetra, uglovi gadjanja i sigurne pozicije a pogotovo gdje ce metak zavrsiti nakon pucnja. Kvalitetan LRF koji mejri uglove i kompenzaciju dobro dodje samo mnogi ne mogu sigurno odmjeriti daljinu mete i svaki put pokazu nesot drugo sto je gadno. Vjemenski uvijeti kao jaka sunceva svjetlost, vlazni dani sa gustim zrakom mogu omesti mjerenje ili ga totalno onemoguciti. Nekad se laser ne vrati nazad i nema mjerenja a jako svijetlo se ne ponasa prijateljski. Kvalitetni LRF ce izmjeriti jelena do 500 m ali za dalje nisam siguran. Kompenzacija ugla i odredjivanje stvarne daljine je takodje vazna.

[Goran]

 One shot- one kill ili malo pretencioznog ciljanja


Bez obzira da li lovite fantastican trofej ili meso divljaci za zamrzivac I rostilje sa prijateljima svaki lovac bi trebao koristiti eticku praksu lova I  u fer play loviti divljac.
Postoji nekoliko faktora koji su uvijek moraju uzeti u obzir ako lovac zeli biti uspjesan u svom najvaznijem cilju a to je uspjesan  terminalni pogodak   s prvim metkom.

Da bi postigao cist I etican pogodak prvo morate vidjeti divljac prije nego ona vidi vas. Da bi se ovo postiglo lovac mora dobro prostudirati  divljac koju namjerava loviti i intimno se upoznati sa njenim navikama , pokretima i okolisem u kojem obitava. Pronalazak divljaci u lovistu zavisi vise o poznavanju i razumjevanju navika i pokreta divljaci i diktirano je dobom godine, vremenom i kvalitetom/ kolicinom  hrane u stanistu.
Iskusan lovac ce i u novom lovistu i u stranoj zemlji vrlo brzo prepoznati teren na kojem je vjerovatno da se divljac nalazi. Uspinjanje na kakav visi proplanak s dobrim pogledom na okolinu i dobrim dvogledom moze relativno brzo procijeniti koje vrste zive okolo i  u kojem su broju zastupljene. Ovakva vjestina se ne moze brzo nauciti nego se stjece iskustvom dugog niza godina, lovom u razlicitim uvjetima kao i strpljivom obzervacijom divljaci.
 Evo nekoliko obzervacija koje mogu pomoci pocetnicima: generalno divljac ce se u ljetnjim mjesecima povuci na vise predjele nego u kasnu jesen ili zimu. Divljac ide na vise elevacije ( nadmorsku visinu ) da izbjegne vrucinu i dosadne insekte a i kvaliteta hrane je puno bolja od suhoparne ili sprezene trave na nizim cistinama i ledinama. Rana zima donosi divljac u nize predjele kao i iznenadne oluje i nepogode. Najbolji trofeji jelena se obicno nadju u najvisim predjelima njihove uobicajene elevacije. Kad se krecu u grupi najveci muzjaci se obicno nadju na kraju ili pozadi grupe kako upravljaju sa zenkama i mladima i odredjuju smjer kretanja. Stada uglavnom predvode stare zenke cija mudrost i prepoznavanje opasnosti uglavnom spasi opstanak stada. Muzjaci vuku konce od pozadi i time se zastite od neugodnih iznenadjenja. To je obicaj i kod raznih vrsta koza, ovaca, antilopa i jelena ukljucujuci i najvece kao elk. Vecina divljaci se hrani rano ujutro i opet pred vece, uglavnom krecuci se lagano uzbrdo  ili nazad u gustis u kome ce provesti vecinu dana. Divljac koja se hrani se cesce pronadje na otvorenom
dok se hrani nego  divljac koja se odmara poslije ishrane u gustisu.Divljac se najvise voli hraniti na rubovima suma gdje je trava najsocnija i gdje ima vise sunca a skloniste i sigurnost sume je blizu. Mnoge vrste putuju izmedju zbunja i pasu pozicionirajuci sebe na takav nacin da mogu nesmetano posmatrati  mogucu opasnost, pazeci da ne prelaze otvorene ledine u toku dana. U slucaju da je divljac duze vremena neuznemirena ona onda razvije svoje prirodne navike kretanja i regularno posjecuje sigurna mjesta kvalitetne ishrane. Jedan put kad lovac utvrdi sistem kretanja divljaci po lovistu  onda je, relativno brzo, u mogucnosti da pronadje i posmatra divljac jer poznaje gdje i kad se vecina divljaci krece i na kojim mjestima se zadrzava.
Poznaje zaklonjene, suncane uvale sa dobrom ishranom i moguca mjesta gdje se divljac odmara i sklanja za dnevni odmor. Planinska divljac zna da im predatori i lovci dolaze odozdo i oni ih izbjegavaju poigravajuci se sa zracnim strujama kako vruci zrak zagrijan jutarnjih suncem se dize u visine poslije hladne noci. Nakon zalaska sunca vruci zrak se vraca u doline a divljac to koristi u svoju korist pa se tako i krece sakrivajuci svoj miris od mogucih predatora. Njihov miris na ovaj nacin uvijek putuje s njima ostavljajuci uzak trag sto im osigurava sigurnije kretanje.
Prisutnost divljaci na terenu se nedvojbeno vidi sa znakovima koje divljac ostavu krecuci se u potrazi za hranom i sklonistem. Izmet, dlake zaostale od cesanja stabala, vidljivi znaci cupanja trave, prevrtanje zemlje u potrazi za crvima i korjenjem hranjivih biljaka, otisci papaka na zemlji, prevrnuto slano kamenje,odrezani pupovi cvijeca i mladica i svi ostali znaci koji  potvrdjuju prisustvo i aktivnost divljaci.  Utvrdjivanje starosti otiska na tvrdom tlu ili izmeta je skoro nemoguce precizno ocijeniti ako se izmet bas ne pusi na jutarnjoj hladnoci. Ako koristite termalnu kameru bolje kvalitete od 30 -60 Hz mozete s lakocom primjetiti svjeze izmete jer isijavaju toplotu cak i sa 800m.Ovakvi znakovi nam mogu pomoci u ocjeni vrste, velicine i broja divljaci na nekom terenu  ali nas mogu i prevariti. Puno je lakse pronaci divljac ako se poznaju njene navike nego pratiti ko zna koliko vremena star trag vepra ili jelena. Kroz godine lova, upoznao sam nekoliko lovaca koji su se uvijek jako “palili” na pronadjene tragove i pracenje istih iako su rijetko dovodili do uspjeha. Nisam im imao srca reci da im djedovi ipak nisu bili clanovi plemena Navajo niti  cuveni Aburidjanski tragaci i da je za “citanje” tragova potrebno daleko vise znanja nego sto svi mi skupa imamo. Ponekad kad su tragovi bili dovoljno svjezi a mi dovoljno brzi i pronasli bi divljac ali stari jeleni i  lukavi veprovi su brzo nestajali s mjesta opasnosti.

Pracenje takvog traga rijetko vodi u uspijeh a cesto u gubitak traga i ponovno trazenje. Svejedno svakom lovcu srce zaigra kad vidi dobar i poveci trag kopita ili papka.Lovac na jelena ce imati vise uspjeha ako obrati paznju na “sitne” ali vazne  znakove kao: gdje je jelen jeo biranu travu ili vrhove kupina, gdje se valjao u blatu i ribao rogove ili ledja na stablima, gdje je ostavio tragove blata na stablu ili gdje su tragovi mokrog blata na svjezoj stazi. U slucaju tako svjezeg traga moze se desiti da naleti na jelena koji se odmara negdje u travi ili u sjeni kakvog zbuna a u blizini blatista. U ravnicama i otvorenim travnatim prostorima cesto se “digne” jelen sa lijegala u depresiji u visokoj travi sto je skoro nemoguce vidjeti dvogledom ako bas ne naletis na njega. Ponekad treba primjetiti travu koja se ne mice dok se sva okolona mice u istom smjeru pod utjecajem vjetra. Taj mirni ili nepomicni dio obicno krije neko iznenadjenje. U svakom slucaju divljac u pokretu ostavlja dovoljno dokaza o svojoj prisutnosti na terenu ali za to treba iskusno oko da otkrije koliko divljaci je prisutno , koja je njihova starost i da li se divljac kretala ili trcala. Prisutnost izmeta moze otkriti dosta toga: velicinu divljaci, tip ishrane i frekvenciju obilaska pojedinog mjesta. Pronalazak starih tragova ili izmeta  ne pomaze otkrivanju navika divljaci u tom trenutku jer im se navike znaju brzo promjeniti zbog mnogih faktora. Za pocetnika svi tragovi izgledaju isto ali iskusno oko lako diferencira razliku izmedju jelena, koze, ovce i divlje svinje. On takodje moze odrediti velicinu/ starost divljaci i da li trcala ili hodala. Ako tragovi izgledaju kao a nemaju logike divljac se vjerovatno hranila i duze zadrzala na tom terenu. Ako tragovi idu ravnom stazom onda se divljac kretala sa jednog hranilista na drugo ili prema sklonistu a ako ima iznenadnih dugih pauza izmedju tragova, dubokih ureza u tlo  onda je bile preplasena vjerovatno pojavom stranca ili predatora.
Jedan od najefektivnijih metoda je kretati se sporo, necujno i sto manje vidljivo, peti se visoko, pazljivo presjecati horizonte i posmatrati divljac sa visine preglednih proplanaka. Vecina divljaci ima solidan vid i sa lakocom primjeti najmanji pokret. Stari trofejni kapitalac ce daleko prije primjetili lovca koji se krece brzo nego onog koje se polako priblizava. Strpljivost je cesto tajna uspjeha.

[Goran]

Divljac uglavnom ocekuje predatora odozdo i to je razlog da ih se lakse primjeti i lovi s visoka. Jelen skoro da i ne razlikuje boje i vidi sve crno bijelo ali mi je vid osam puta ostriji od vida prosjecnog covjeka.
Dobar dvogled je nezamjenljiv alat u rukama ozbiljnog lovca i sigurno jedan od najkorisnijih djelova lovacke opreme koju lovac posjeduje. Za planinski lov lagani i kvalitetni dvogled sa povecanjem od 8x,8.5x ili 10x 42 ili 45 je sasvim dovoljno jer nas izjednacava sa kvalitetom oka divljaci koju lovimo. Isto tako ozbiljni planinski lovci koji cesto pucaju na vece udaljenosti koriste durbine tipa 15-45X65 ili 20-60x80 ili dvoglede tipa 15x56. Stabilizirani dvogledi veceg ppovecanja kao Zeiss 20x60 su takodje popularni medju profesionalnim lovcima. S tako superiornom opremom primjete, osmatraju i ocjenjuju kvalitetu trofeja sa sigurne distance istovremeno smisljajuci taktiku lova. Jedna od najvaznijih postavki je mogucnost osmatranja divljaci  i pretrage terena sa jednog mjesta bez velikih pokreta. Daleko je veca sansa da otkrijete divljac za sat vremena pazljivog osmatranja nego isto toliko vremena “lutanja” po terenu. Nerazumno kretanje po terenu ce stavise uznemiti ili upozorit divljac na prisustvo opasnosti.  Zbog toga je jako vazno da iskusan lovac pametno izabere poziciju za osmatranje.  Od momenta kad je divljac vidjena lovac mora prici na sigurnu udaljnost da ostvari precizan pogodak u vitalnu zonu. Lako reci a ponekad tesko ostvariti! Jedna od najvaznijih stvari je ostati miran, logican i u skladu sa svojim culima i stvarnim sposobnostima.  Ne postoji zamjena za dobru streljacku sposobnost i ova vjestina zahtijeva dugo i strpljivo vjezbanje pod svim realnim lovackim situacijama ili kondicijama. Vjezbati sa malokalibarkom je jeftina i prihvatljiva opcija a povremeno vjezbanje lovackim karabinom ponovo  aklimatizira lovca na trzaj i ponasanje odabranog kalibra. Jedan on najvecih problema ili hendikepa za strelce/ lovce je nemogucnost osmatranja parabole koje napravi zrno u letu do mete. Lovci lukom tu imaju veliku prednost jer vide putanju svog projektila i lakse im je napraviti korekciju. Vidjeti kosarkasa kako elegantno perfektnom parabolom  zabije tricu s krila  je nekad zadivljujuci efekat i sigurno rezultat uporne vjezbe.
  U lovu a pogotovo u streljastvu vjezba pod svim mogucim i ocekivanim uvjetima je jedini nacin napredovanja, stjecanja i odrzavanja streljacke forme. Nije toliko vazno koji ste od lovackih kalibara izabrali za lov i da li je zrno standardno ili magnum, monolitno ili  meki SP ( soft point) ako zrno ne pogodi vitalnu zonu rezultira ili u totalnom promasaju i jos gore u ranjavanju i bijegu divljaci. Lovci imaju moralnu obavezu da prakticiraju  precizno gadjanje i uzdrzavanje od nesigurnih hitaca tako sto ce prici divljaci na kracu i sigurniju udaljenost i uzdrzati se od pucanja na daljine koje prevazilaze njihove streljacke sposobnosti i daljine na kojima njihovo zrno/ kalibar nema dovoljno terminalne  energije za efektivan i etican pogodak.


Daleko najvazniji faktor u umijecu cistih pogodaka je ponasanje zrna a to je kontrolirano  brzinom, kinetickom energijom, dizajnom/ oblikom i konstrukcijom.
Kineticka energija je jako vazna za odredjivanje eticne distance na koju lovac moze pucati a zavisi i od tezine i tjelesne konstrukcije divljaci koju lovite. Distanca je jako vazan faktor koji se lako moze odrediti jednostavnim formulama jer se kineticka energija smanjuje sa daljinom ( duzinom leta) a isto tako zavisi i od tezine, konstrukcije zrna i atomsferskih uvjeta i otpora zrna.  Isto tako su vazni vanjski faktori ili uvjeti lova kao temparatura, nadmorska visina, gustina i vlaga zraka i jos neki manje uticajni faktori.
Nije vazno sto je vasa puska strahovito precizna ili koliko je jak kalibar uspijeh ili neuspjeh nekog skupog ili vaznog lova  zavisi od metka koji ne kosta vise od nekoliko desetaka kuna. Ako metak nije pravilno konstrukcijski izgradjen za vrstu divljaci koju lovite cak i perfektno plasiran u magnumskoj brzini moze pasti na finalnom ispitu. Kalibar sam po sebi ima jako malo vaznosti sa postizanjem ulimativnog  pogotka. Onaj s kojim najbolje i najsigurnije rukujem i pogadjam je meni najdrazi i najsigurniji. Bez obzira da li lovac koristi tvornicku ili rucno izradjenu municiju zrna su dostupna za svaki moguci kalibar i bilo koju vrstu divljaci na svijetu  lovite. Pametno odabrati kvalitetno zrno je malo kompleksniji izazov.
Najmanji kalibar koji je efektivan  za manju i srednje po velicini  lovne divljaci je 6 mm. Tu spadaju 243 Win, 6 mm Rem,6 mmBR, 6x47,6x45 ( 6mm -223),  240 Weatherby Magnum i mnogi slicni kalibri. Od originalno evropskih vrijedno je spomenuti 6x62 Freres  i 6x62 R mada se sve rjedje koriste. U mojih tridesetak  godina iskustva 243 Win je odlican izbor za lov sitnih predatora i divljaci i minimalni kalibar efektivan za, divlje koze i svinje kao i manje vrste jelena a konstrukcija metka je vitalna za njegovu performansu. Zrna sa laganim omotacem i mekom jezgrom, dizajnirana specificno za lov predatora i stetocina su kvalitetno radjena za ovaj precizni i ugodni  kalibar  ali nisu dovoljno dobra za lov krupnije lovne divljaci. Vrste zrna za skoro svaki kalibar se mogu podijeliti   u  grubo  u tri kategorije po tezini.
Na primjer 243 Win nosi zrna od 55 do 115 grains. Zrna u najlaksoj kategoriji od 55 to 70 gr se brzo fragmentiraju, imaju maximalnu i brzu expanziju i raspadnu se nekad i pri naletu na grancice ili travu. To su zrna namjenjena za lov predatora ili takozvana” varmint” ( varmint, vermin = na engleskom  stetocina ) zrna  koja se koriste nekad  za gadjanje stetocina izmedju domacih zivotinja pa je i najmanje odbijanje opasno. Zrna srednje kategorije ( izmedju 80 – 95 gr) su jaca i tvrdja i, po meni, bolje gradjena za lov predatora,divljih koza i lopatara. Bolje podnose let i udare vjetra, ne explodiraju na dodir i sporije se otvaraju ali jos uvijek nisu dovoljno jaka za efektivan lov divljaci u klasi jelena i antelopa/ koza. Ovakva zrna ponekad ostvare odlicne  i smrtonosne pogotke ali na njih se ne mozes 100 % osloniti jer u situacijama kad nalete na tvrdju kostanu i misicnu strukturu brzo se raspadnu  i ne penetriraju do vitalnih organa unutar grudnog kosa. Zrna od Barnes 85 gr, Nosler Partition 95 gr, Oryx i dalje do Berger 115  gr ukljucujuci i sve ostale vrste zrna u 100 gr prave dobru kombinaciju za lov antilopa, koza, ovaca i jelena srednje velicine kao bjelorepan, lopatar, sika i axis. Jako je vazno kod 6 mm kalibara odabrati optimalni zavoj cijevi za tip i tezinu zrna u zavisnosti za sto ce se puska koristiti. Teza, duga i spicasta zrna (85-115gr) zahtjevaju brzi zavoj cijevi (1:9 ili 1:10) dok laksa zrna kao 55 gr kojima pase zavoj od 1:12. Jako je vazno jasno odrediti razlog nabavka nekog karabina/ puske da bi se mogli tocno i precizno odrediti ostali vazni parametri kako: kalibar, vrsta zrna koja ce se koristiti, divljac koja ce se loviti i onda odrediti duzinu cijevi i zavoj cijevi, vrstu mehanizma zatvaraca i ostalo. 6 mm Remington je kalibar koji  ima urodjenu preciznost, skroman trzaj, veliki kapacitet cahure koji obecaje znacajne mogucnosti onima koji zele sami puniti municiju medjutim ovaj kalibar nikad nije postigao veliku popularnost niti uspjeh. U vrijeme kad je Remington razvio ovaj kalibar glavni rival Winchester je imao balisticki skromniji 243Win medjutim Winchester je zavojom cijevi od 1:10 stabilizirao teze 100 gr zrna dok 1:12 zavoj cijevi kod Remingtona nije uspio stabilizirati ni 100 ni 90 gr projektile i dok je Remington izgradio novu cijev u 1:9 zavoju 243Win je vec osvojio trziste. Samo mala ilustracija vaznosti zavoja cijevim pametong i fukcionalnog izbora projektila i uspjeha projekta ili kalibra. 243Win je svugdje danas dok super precizni  i ugodni 6 mm Reminton ima samo moj prijatelj Jim u Novom Zelandu i to u Shultz&Larsen izvedbi. Prekrasna puska i kalibar s kojim sam odstrijelio desetak lopatara na daljine  do 300 m. Danas je 243W jedan od 5 najpopularnijih kalibara u zapadnom svijetu zbog komfora trzaja, preciznosti i mogucnosti da se koristi kao kalibar za predatore  i lov krupnije divljaci lakse tjelesne konstrukcije kao lopatar, mule jelen,sitka,  bjelorepan, i razne vrste ovaca, koza i antelopa.

[Goran]

. Komforan strelac ce se lakse fokusirati na precizan pogodak ako ne mora mislit na neugodni povratni trzaj i mozda razbijenu arkadu iz mocnog 338WM ili neugodnih razbijaca kao 300 RUM, 30-378 ili 340 Weatherby.  U zadnjih nekoliko godina Winchester je izbacio svoje novitete izbora  kratkih WSM i WSSM  kalibara pa tako i 243 WSSM koji po meni nije postigao dovoljno veliku popularnost. Mozda je vrijedno spomenuti da je ova grupa kalibara vidjela dosta eksperimetiranja i stvaranja novih vrtsa cahura pa tako i dosta impozantne 6 mm-284 i 6 mm-06 koji su ocigleno bazirani na skracenju dijametra vrata poznatih i priznatih cahura 0.284Win i 30-06 na 6 mm dijametar. 6 mm-06 moze razviti znacajne brzine  snazno i ravno  gurajuci 100 gr zrno preko 3300 f/s sto je malo preko 1000 m/s. Ovaj “wildcat” calibar trazi zrna od 100 -115 gr sto tvrdje konstrukcije i pasu mu CNC masinom izradjena zrna kao Berger VLD, GS Custom, JLK ili Matrix. Kao grupa 6 mm kalibre karakterizira  relativno visoki koeficient i SD, ugodnost trzaja, velika brzina, ravna putanja i urodjena visoka preciznost. U statistickom ili fizickom principu 243 Win je najefektivnji kalibar u smislu efektivnosti ili energetski odnos ulozeno – dobijeno ( odnos kolicine barute i proizvedene energije).Kod koristenja ovih kalibara izuzetno je vazno pametno odabrati pravu vrstu zrna.Woodleigh,A frame, ABC i slicna koja imaju  takozvani A ili H profil ( kad se zrno presjece po duzini ) dosta dobro i ravnomjerno prenose  energiju na metu i selektivno se otvaraju.Originalni H mantel model je osmisljen u Njemackoj prije ceterdesetak godina i brzo su se razvile mnoge hibridne verzije koje su mnogi proizvodjaci preuzeli uvidjevsi prednosti te konstrukcije i terminalni efekt. Slabija konstrukcija zrna izaziva prijevremeno otvaranje, fragmentaciju kosuljice i izljetanje/ rastavljanje jezgre zrna od kosuljice projektila sto moze dovesti do ranavanje i neadekvatne energije za vrstu i tezinu divljaci. Monolitna zrna kao Barnes imaju neke prednosti u smislu prenosa energije, duboke penetracije, zadrzavanja originalne putanje i tezine, kompaktnosti i pravilne expanzije narezanih peteljki kosulje zrna. Zrno zadrzi visoki originalni  postotak tezine i daleko je veca konsistencija takvog ponasanje nego kod SP ili brzo fragmentacijskog zrna tanke kosuljice. Terminalni ucinak i siroke prostrelne rane su prepoznatljive karakteristike tog zrna medjutim njegove letacke i aerodinamicke sposobnosti nisu u rangu takmicarskih zrna kao Berger ili Hornady Amax. Hornady odgovor na Barnes zrna je bio GMX dizajn eko- prihvatljivog bakarnog zrna slicnog Barnes konstrukcijama sa prepoznatljivim prstenovima sa strane zrna koji smanjuju tlak izazvan ispaljenjem ovih zrna. MRX zrno je jedno od najpopularnijih sa solidnom aerodinamickom konstrukcijom i umetnutim plasticnim vrhom i dubokom penetracijom za opasne zivotinje i tezu divljac.
Uspjeh zrna zavisi od 3 jednako vazne komponente: tezine, oblika i konstrukcije i svaki od ovih komponenata daje vazan doprinos namjeni, efektivnosti leta i ubitacnosti zrna.
Kalibri ove grupe su dominantni i smatraju se  najpopularnijim  lovackim dalekometnim kalibrima. Neki od njih su  specificno napravljeni za dalekoemetni lov noseci zrna izmedju 180 -220 gr velikom brzinom i terminalnim ucinom na daljinama preko 800 m. Najbrzi u grupi su kalibri kao 30-378 Weatherby i ostali poznati razbijaci obrva kao 30 Dakota, 30 Newton ili 7.62 Lazzaroni Warbird. Ron Weatherby je napravio slavu i citav novi svijet ravnoletecih kalibara koje je izgradio modificirajuci cahure i uceci na iskustvima pionira kao sto je bio Netwon. Iako je u mlajdim danima radio kao sluzbenik u osiguranju uvijek je sanjao i napokon ostavio svoj san i tako usao medje legende lovstva. Njegov personalni sarm, druzenje i lov sa poznatim glumcima kao Gary Cooper, John Wayne i iranski sah Reza Pahlavi su sigurno pomogli da se njegovi ravnoleteci kalibri i puske proslave. U zadnje vrijeme Winchester i Remington su u svojoj, nikad zavrsenoj trci, dizajnirali mnostvo slicnih ( cak bi rekao istih) kalibara koje zovu SAUM ili RUM sve u nadi da pridobiju simpatije lovaca ciji je cilj odstrijel divljaci daleko izvan uobicajenih okvira. Weatherby 30- 378 za mene je bio neugodan i ostar a ni 300 RUM nije puno drugaciji iako im je vanjska balistika i terminalna energija impresivna. Radje se drzim 7 mmRM, 308,3006 ili 300WM koji su mi ugodniji i s kojima postizem zadovoljavajucu preciznost. 257Weatherby mi se jako svidio ali je trosak municije i problem nabave nesto sto je prevagnulo protiv ove puske i kalibra.Weatherby je napravio odlican marketing i prodajom svojih pusaka u njima jedinstvenim kalibrima natjerao je vlasnike da uvijek kupuju njegovu municiju.
  Ako se usporede  308W i 300WM koji pucaju iste tezine zrna s tim da je 300WM impozantniji i balisticki superiorniji ubrzo cemo zakljuciti da 300WM  daleko brze brije zavoje sa cijevi a slicno je i sa 7mmRM dok 308W koji razvije brzine ispod 3000f/s traje daleko duze i da je daleko ekonomicniji. 338Lapua Magnum ( 8.6x70) je superiorniji od 300WM ali je slican po trajanju zivotnog vijeka cijevi i daleko skuplji zbog cijena municije, potrebe za novom cijevi i primjetno jaceg trzaja koji je nekima nepodnosljiv. 416 Barret ili 376/460 Steyr su opet nesto drugo i 338LM se cini kao 308W u odnosu na 300WM. Oni koji nemaju zdrave zube ne bi trebali pucati ostri i agresivni 416 Barret. Brzine vece od 3000 F/s u kalibru 30  znaju stvoriti overbore i probleme sa izgaranjem baruta koji rezultira sa brzom erozijom cijevi. Hibridna zrna kao 30-338 LM, 300 Fatso ili 7 mm Lunatic ostvaruju fantasticne brzine sa modernim barutima i punjenjima ali to za moj pojam nije prakticno za lov.

[Goran]

Za LR lovca vazno je izabrati:
Kalibar
- kalibar koji je zakonski dozvoljen za lov odredjene divljaci
- kalibar koji ima dovoljan energetski ucinak za daljine i tip divljaci koja ce se loviti
- kalibar koji im je ugodan i precizan za pucanje
- kalibar koji je ekonomican za trening i lov
- kalibar cija se municija moze nabaviti lokalno ali i u drugim zemljama gdje se lovi
Puska
- kvalitetna puska cija je prirodna preciznost da dobije grupu ( 5 metaka) manju od 1 MOA na 100m 
- puska koja ima odlicnu duzinu i oblik kundaka i rukohvata ( prikladnu tijelu lovca)
- kvalitetniju pusku kojoj se ne treba nista mjenjati ili dodavati jer to povecava troskove
- kvalitetne cijevi sa sukladnim zavojem za izabrana zrna i potrebnom duzinom da razvije konstantne brzine, krunom cijevi koji pomaze preciznost i precizno izradjenim lezistem metka
- cijev mora biti dovoljno duga da izgori sav barut predvidjen za taj kalibar
- cijev cija je cijev inertna i odvojena od kundaka “free floating”
- zatvarac koji ima pozitivnu kontrolu cahure za punjenje lezista i vadjenje nakon opaljenja
- zatvarac mora biti dovoljno jak da podneste tlak okidanja, tih da ne ometa lov
- puska treba imati kvalitetan i podesiv okidac
- ergonomicnim oblikom, podesivim kundakom, dobrim balansom za gadjanje i nosenje
- puska koja je intertna i otporna na atmosferske promjene i nepogode i sto je najvaznije cija se preciznost ne erodira istim
Optika
- kvalitetna optika sa dovoljnim rasponom povecanja, sirinom pogleda, dobrim kontrastom i sto boljim zadrzavanjem originalnim boja
- optika sa kvalitetom leca koje mogu primjetiti i ocitati mirage na 1000m
- optika koja ima dovoljan raspon distanci izmedju oka i objektiva optike
- optika koja ima minimum 50-60 MOA ili 20-30 Mrad elevacije i horizontalnog pomaka
- optika cija je koncanica prikladna ovakom nacinu lova
- optika ciji dizajn i nacin upotrebe pomaze lovcu da sto prije preciznije odredi distancu, zakljuca metu i reagira
- optika sa podesivim mehanizmom za regulaciju paralaxa
- optika ciji su pomaci tureta pozitivni,precizni i ponovljivi
- optika koja nije previse teska ili glomazna
- optika sa sirokim dijapazonom dioptera
-
Nosac optike
- kvalitetan i stabilan bez obzira na uobicajene atmosferske promjene i uobicajene udarce
- nosac koji drzi optiku u simetriji sa cijevi/ puskom dok je koncanica i perfektnoj 90 stupnjeva poziciji u odnosu na horizontalnu os puske
- nosac ciji prstenovi su perfektno paralelni i potpuno dodoruju cijev optickog nisana
- nosac koji jednomjerno stiska cijev nisana i pricvrscava ga za pusku
- nosac koji nije previsok za strelca ili u odnosu na cijev puske

Nogice/ bipod
- nude dugotrajnu stabilnost i flexibilnost i jednostavnost upotrebe
- mehanizam mora biti stabilan a duzina nozica dovoljna za uobicajene streljacke pozicije
- nogice koje se mogu zakljucati u odredjenoj poziciji i zabiti u zemlju ako je to potrebno
- nozice ne smiju biti teske niti imati ostre ivice a postavljanje u poziciju mora biti necujno

Kocnica
- mora biti funkcionalna da se na nju mozete osloniti u svako doba i u svim kondicijama
- mora biti tiha i prepoznatljiva
- mora biti funkcionalno postavljena

Plinska kocnica/ muzzle break
- smanjuje trzaj ali povecava buku
- mora biti dobro postavljena i ne smije stetiti preciznosti puske
Magazin/ spremnik za metke
- mora biti dugotrajan, otporan na udarce i nepogode i nadasve tih
- ne smije ostetiti ili gnjeciti vrhove zrna
Sjenilo za optiku/ Killflesh
- funkcionalno da sacuva ostar pogled i ne proizvede refleksiju svjetla i izda poziciju lovca
- ne smije se pomicati usljed trzaja a moze se lako i brzo skinuti po potrebi
- Killflesh smanjuje svjetlosni trag i refleksiju optike na laserske zrake i prirdno svjetlo

[Goran]

Vazni faktori koji strelac mora biti svjestan I istima vladati prije gadjanja.

Aerodinamicka efikasnost projektila ili njegova sposobnost da savlada otpor zraka predstavlja njegov balisticki koeficijent  ili BC. BC je jako vazan factor koji determinira oblik putanje projektila I njegovu sposobnost reduciranja utjecaja vjetra na putanju zrna. Isto tako BC determinira kako brzo ce projektil usporiti dok leti kroz atmosferu.Zbog toga je pocetna brzina projektila jako vazna za dalekometno streljastvo I lov. Vrijeme koje projektil provede u zraku I na kojoj distanci pocne prelaziti u ispod zvucne brzine kao I stabilizacija njegove rotacije na svim datim brzinama su izuzetno vazni za preciznost pogotka.
 Sto je veca brzina to je ravnija putanja metka.  Sto je ravnija putanja to zrno provede manje vremena u letu. Sto je krace vrijeme leta to je manja mogucnost utjecaja vjetra na putanju projektila. 
Zrno visokog BC I SD koje ima tezinu u gornjoj granici zrna za odredjeni kalibar ce bolje odbijati vjetar, zadrzavati brzinu I energiju u odnosu na lakse zrno manje mase a slicnog aerodinamickog koeficijenta. Da bi lako zrno nadoknadilo razliku u BC u odnosu na teze zrno trebalo bi putovati jako velikim I nekad nedostiznim brzinama. I masa I brzina su potrebni za precizan let I adektvatnu energiju I ubitacnost zrna.

Jako brzo zrno krhke konstrukcije ce se raspasti pri prvom susretu sa travom ili nekim drugim objektom- tesko zrno slabog BC ce brzo izgubiti brzinu I energiju I pasti u nepovrat.Zrna sa adekvatnom tvrdocom I SD uz zavidan BC ce bolje podnijeti vece brzine I zadrzati energiju I napraviti siguran terminalni ucinak. Obla SP zrna ce na vecim brzinama izgubiti olovnu jezgru I odvojiti se od bakarne ili legurne kosuljice.Gravitacija I otpor zraka su dva dominantna faktora koji utjecu na let projektila. Nisu prikladna za dugi let ali na kratkim distancama, pogonskom lovu, gustisu I slicnom dobro prenesu energiju I terminalni ucinak je zadovoljavajuci. Naravno da I drugi faktori kao nadmorska visina, vlaznost zraka, temperature, atmosferski tlak,stabilizicija zrna,drift I naravno nepredvidljivi vjetar imaju svoj vidljivi ili neprimjetni utjecaj.
Kao strelac ja moram precizno odrediti distancu I s time potrebnu elevaciju turete kao I ocitati vjetar ( pravac, snagu I ritam/ ponasanje ) I odrediti kvalitativan horizontalni pomak turete. Preciznost puske I strelca na 400 m mora biti unutar 200 mm radijusa iako je objektivna vitalna zona veca nego 400 mm. Puska koja na 100m pravi 0.75 MOA je u stanju pucati 125 mm radijus na 400 m ako se strelac s njom pravilno sluzi.
 Vjetar nikad nije ujednacenog pravca niti intenziteta mada se na kracim distancama moze ocitati kao jedinstvena vrijednost na duzima stazama se ocjenjuje u dvije polovice ili 3 razlicita segmenta putanje I tako se ocitava I prave potrebne korekcije uracunavajuci spin drif. Na mekom vjetru mirage moze biti odlican pomagac ali treba ga znati naci I nekad smanjiti povecanje. Mirage se jednostavno I brzo ocita I nestanak mirage znaci da je vjetar brzi od 12 milja na sat.
Isto tako ne smije se zaboraviti da mirage se obicno pokaze nisko iznad zemlje dok metak nekad leti daleko vise a snaga vjetra iznad mirage je prosjecno ¼ jaca nego uz tlo. Jeftin citac vjetra (Caldwell wind master) koji se moze naci na sajmovima brodova ili slicnim ducanima je dobar pocetak I Kestrel nije svakome potreban za pocetak ucenja ocjenjivanja vjetra. Postoje I jednostavni alati koji pomognu pri odredjivanju snage I smjera vjetra za brzu I efektivnu korekciju horizontalne turete. Jednostavno pravilo je da vjetar sa 3 ili 9 sati ( 90 stupnjeva ) ocjenjujemo kao punu vrijednost, 6 i12 sati nema vrijednost ( rjesava se vertikalnom turetom), 11 sati je pola vrijednosti od 3 sata a 10 sati je 7/8 pune vrijednosti ( 3 ili 9 sati). Nekad sam, pogresno, mislio da je pozicija na pola puta izmedju 9 i 12 sati ( 45 stupnjeva ) pola vrijednosti punog vjetra. Gledajuci snagu vjetra u smislu sata onda bi znacilo da pola vrijednosti uzimamo za vjetar iz pravca 1,5,7 I 11 sati. 3 sata I 9 sati vjetar imaju punu vrijednost samo im je smjer suprotan. 2,4,8 I 10 sati vjetar je 7/8 od pune vrijednosti.
Vjetar sa 6 sati ( dolazi iza strelca) ce pomoci zrnu da prebaci centar mete dok ce vjetar sa 12 sati podbaciti zrno ispod centra mete st oznaci da vetikalna tureta preuzima kontrolu ako se ovako nesto desi.

[Goran]

meta za upucavanje za F class 308 - 3006 calibre. Stampaj u A4 postavi na 25 yadi daleko ( cca 22 m)
ako pogodis centar dobijes MPBR  ili 50 mm gore/ dole i gadjas ravno  sve do  275 m
Ako pogodis iznad centra u oznacenu kutiju dobijes 300y nula i mozes ici dalje do svih daljina i pamtiti broj klikova do svake daljine da pocnes raditi range card.

[Goran]

Wind chart u metrima za 308W 155 takmicarsko zrno. Vjetar je oznacem po tipu brojem od 1 -30 i kad se ocjeni vjetar i da mu se odredjeni broj mozes korisititi naznacene pomake za specificne udaljenosti.
Ovo je novija verzija od nekad koristenog Quickfix sistema koji se koristio u vojsci.

[Goran]

Kvalitetna oprema puno pomogne da se dodje do zeljenih rezutlata malo brze. prijatelj Steve koji radi na Nightforce i njegova APRS puskica u 308

[Goran]

Jos jedan primjerak jednostavne ali prakticne kombinacije u 308W za LR.

[Goran]

Dvije razlicite streljacke pozicije za gadjanje u akciji.

[Goran]

Dobar prijatelj inace odlican lovac i strelac pregleda plijen nakon odstrijela lopatara na 300 m sa 243W.  NZ prije 5-6 godina.
Donja slika je dobar pocetni znak sa mrljom svijetle arterijske krvi mada je puno bolje nemati krvni trag nego divljac pogodjenu na mjestu odstrijela.