Imam uvezane sve lovačke od 1973 godine kad sam počeo stažirati i mogu vam reči da je po meni lovački bio najkvalitetniji za kratko vrijeme urednikovanja Mirjane Šilobod , a nakon toga u vrijeme tragično poginukog Edija.
Današnji urednik Marijan zna i može više ,ali nažalost o svemu odlučuje harmonikaš.
Slažem se s Fazanom; i sam imam pozamašnu kolekciju LV koja i nije baš kompletirana, ali joj najstariji broj seže u 1955. g., tako da sam imao dobru priliku sagledati povijest i razvoj LV. Najnovija godišta su katastrofalna (osim uveza, koji je nakon par promašaja u 90-im napokon pogođen). Grafički su čak i neka starija godišta bila bolje riješena. A tekstovi... Tiha jeza!
Patetični izvještaji s kojekakvih "lovačkih" događanja i obljetnica, međusobna prepucavanja raznih "autora" oko nekakvih banalnih činjenica i tvrdnji, čudni i nimalo smiješni vicevi, izostanak tradicionalne PRIPOVIJETKE LOVAČKOG VJESNIKA u nekim brojevima (to me najviše pogodilo) koju pokušavaju nadoknaditi nekakvim pričicama od (jedva) jedne stranice... Tu Pripovijetku Lovačkog vjesnika, uz koju sam odrastao i zavolio lov, činile su u prošlosti genijalne, duhovite i poučne priče koje su se nerijetko znale protezati na 2-3 stranice.
A o stručnim tekstovima da i ne govorim! Jedan od glavnih razloga je izostanak (bilo zbog smrti, napuštanja suradnje s LV ili sl.) blistavih autora koji su zaista znali svoj zanat: B. Sabljice, D. Gjalskog, A. Frkovića, J. Trohara, R.Stojadinovića, R. Bekavca, I. Jakelića, D. Macanovića, S. Olujića... (Od navedenih, u LV jedino još vidim ime Alojzija Frkovića koji danas piše odgovore na upite.) Nakon uzlaznog i obećavajućeg razdoblja pod dirigentskom palicom pok. Edija Marinovića, kojega nakon tragične smrti zamjenjuje M. Lekić (i to prilično uspješno, pogotovo prvih godina) dolazi nam strahovit pad kvalitete. Znam da je LV prvenstveno glasilo lovaca u Hrvatskoj (zato i nosi riječ „vjesnik“ u nazivu) i namjena mu je obavještavanje lovaca o tekućim događanjima u Hrvatskoj i svijetu, no LV je također svojedobno bio časopis prepun stručnog sadržaja te je kao takav imao ulogu lučonoše među lovački neprosvijećenim narodom i bio najvažnija karika u razvoju hrvatskog lovstva. Iskreno žalim neke svoje vršnjake (mlad sam, i to prilično) koji nisu, kao i ja, bili u prilici čitati npr. dirljivu priču Danka Angjelinovića "Moj Dren" (LV 1977. god.) ili rubriku "Čitajmo Brehma" s početka 90-ih, te mislim da lovačku mladež treba upoznati s tim i sličnim predivnim ostvarenjima pera davnašnjih autora. Danas je situacija malo drukčija. Većinu sadržaja LV zauzimaju vijesti, objave, obljetnice i slične kratkotrajne obavijesti koje gube na važnosti već sljedećeg mjeseca kad ih zamijene nove, svježe informacije. Zašto je to tako? Vjerujem da to nije potpuna odgovornost g. Lekića, kojemu sam, uzgred rečeno, pisao na ovu temu i ne dobih odgovora, ali vrijeme je da se nešto promijeni. Svi prijedlozi, kritike i ideje na ovom forumu, koji je jedna od najsvjetlijih točaka hrvatskog lovstva, su dobrodošli i uistinu potrebni.
Pa, LV bi trebao biti GLAVNO LOVAČKO GLASILO JEDNE DRŽAVE, a po kvaliteti je malo iznad razine nekakvog županijskog glasila. Oni očito nisu svjesni da fond čitatelja LV svake godine obnavljaju i povećavaju upravo mladi lovci te lovci-pripravnici, koji iz LV žele nešto i naučiti. Ili ih nije briga?!?
Ali, to je već druga priča...