Pozz svim špringerašima našao sam zanimljiv članak od g.Lazslo
ENG.SPRINGER SPANIEL
Izvorni španijeli od kojih vuku korjene špringeri su jedna od najstarijih rasa lovačkih pasa, u svakom slučaju daleko stariji i izvorniji nego ptičari (VII FCI grupa cjela). Rasa svoj prvi uspon ima u vrijeme lova sa sokolovima i mrežama, i u suvremeno doba kao izuzetan lovac na fazane. Tek sredinom XIX vjeka u Engleskoj
Kennel Klub uvodi podjelu na osnovu težine: španijeli ispod 25 funti težine su koker španijeli, a iznad 25 funti težine špringer španijeli.Često su iz istog legla veći psi okarakterisani kao špringeri, a sitniji kao kokeri, tako da možemo reći da je sudbina ove dve rase usko povezana.Navodimo kao kuriozitet da je otac prvog špringer E.F.T.C. šampiona Rivington Sama vlasnika C.A. Philipsa bio koker.Do pojave prvih izložbi špringer je bio isključivo lovački pas. Organizovanjem prvih izložbi pasa (28. do 29. januara 1859. u Newcastleu) moda se brzo širi, sve veći značaj se daje izgledu pasa. Utakmice i radni ispiti se još ne organizuju. Zbog svojih osobina kao što elegantan izgled, dobroćudnost - veselost i privržena aktivna narav španijeli postaju veoma popularni među srednjom klasom koja se ne
bavi lovom. 1902. Sporting Spanijel Society usvaja zvaničan naziv za špringer španijela, Kennel Klub Engleske priznaje rasu, objavljuje se standard i špringer
kreće na izložbe. Pojavljuje se težnja za uzgojem što "ljepših" španijela, što bližih idealnim u standardu i postepeno se kod engleskih rasa razdvaja izložbeni
i radni tip (show end working) i taj dualizam opstaje i ozvaničava se vremenom, za razliku od njemačkih rasa gde se radi po geslu "do tipa kroz rad".
U prvo vrijeme se izložbene i radne linije pare i mješaju, to je bilo uobičajeno i dozvoljeno, ali vremenom sve manje.50-ih godina razdvajanje radnih i izložbenih
pasa engleskih rasa postaje zvanično (španijeli, seteri, poenteri). 1969.engleski Kennel Klub zabranjuje parenje te dve linije kod kokera .
Prvo pitanje je: u čemu se razlikuje radni i izložbeni špringer (rasa koja nas ovdje interesuje) ?
Radni ima ravnu i širu lobanju, niži je i nešto duži, ima više usađene i kraće uši, njušku koja nije uvek kvadratična, siromašnije je odlakan i svetlije boje (sa manje braon ili crnih fleka), blagu narav i što je najvažnije ima izuzetno razvijen nagon za lovom (traženjem divljači) i energično kretanje.
Izložbeni tip je nešto viši na nogama i kraći, bogatije odlakan, ima užu i zaobljeniju lobanju, visoko usađene i duge uši, dugu kvadratičnu njušku. često je
nervozan, tzv. kokerska ljutnja i svojeglav, nije mu nestao nagon za lovom, ali je daleko manje izražen i pas je manje energičan pri kretanju.
Činjenica je da su izložbeni psi daleko ljepši, preljepi (što moram i ja da priznam kao ortodoksni ljubitelj radnih pasa), ali bogata dlaka sa zastavicama i duge uši, kao i manjak volje i energije za lov ga čine inferiornim u lovu i radu.
Da bi stvar bila još komplikovanija, pojavljuje se i treći tip špringera, tzv. američki špringer. Špringer u Ameriku stiže 1913. godine i od apsolutno anonimne
rase za nekoliko decenija postaje izuzetno popularan i to ostaje i do danas.Američki tip špringera, koji se sve više udaljuje od evropskog tipa (opet slično keru) ima izraženiji stop, još bogatiju dlaku i zastavice, više telo i fantastično elegantne linije (pogledajte pobjednika u Westminsteru pretprošle godine, ljepota božja).
Kod Engleza je špringer španijel stvar tradicije i prestiža i pokušavaju da održe tzv. pratip, mješavinu radnih i relativno ljepih pasa, za što je možda malo kasno.
Drugo je pitanje: šta mi da radimo, i kako da se postavimo prema ovom problemu ? I kod nas imamo izložbene i radne linije , kao i mješane uvezenih i svoje. Na izložbama radni špringeri teško mogu da pobjede izložbene, ljepše, i obrnuto. Radni pobjeđuju tamo gde izađe jedan ili dva špringera (što je često), a nema izložbenih. To je realnost.
Mi treba da težimo da špringer bude radan - lovan, ali u standardu i da nema funkcionalnih mana (da je dobro uglovan, dobro zatvorene oči, dlaka ravna ili blago kovrdžava, da je mišićav i energičan i dobre naravi - stabilnog karaktera).
Lovac neka kupuje špringere čiji roditelji love i takmiče se na utakmicama neka se ne buni ako ga pobjede ljepši na izložbama.
Laslo Torma
Pozz svima i Dobra kob