Dobar odabir optike, jedino ovo povećanje končanice................možda je bolje da se ne povećava ali što je tu je, u svakome slučaju vrhunska spravica, .
Proučio sam ovu temu končanice u prvoj fokalnoj duljini (povećava se) i drugoj (ostaje ista). Situacija je sljedeća:
Prva žarišna daljina (First focal plane) - debljina končanice se povećava/smanjuje
Prednosti - nema "greške paralakse" odnosno optika je jednako precizna na svim povećanjima, u slučaju da končanica ima oznake za mjerenje daljine procjene daljina se mogu raditi na svim povećanjima
Nedostaci - kod optika s velikim povećanjima, recimo 20x končanica postaje dosta debela i preklapa se s metom ako je manja, taj problem se ne javlja do recimo 14x povećanja, kod minimalnih povećanja kod nekih optika končanica postaje vrlo tanka te ju je teže uočiti u slabom osvjetljenju (crvena točka to rješava) i ove optike su generalno skuplje
Zaključak: Ove optike su pogodne za lovce i taktične primjene ako ne prelaze povećanje od 15x i preporuča se da imaju osvijetljenu končanicu
Druga žarišna duljina (Second focal plane)
Prednosti - debljina končanice je fiksna i ne dešava se preklapanje s metom, generalno su ove optike jeftinije
Nedostaci - dešava se "greška paralakse" odnosno kod ekstrema (min ili max povećanja) dolazi do pomaka u pogotku (zato se ove optike upucavaju na recimo 6X), teže se određuje daljina preko končanice odnosno MIL oznake su točne samo na jednom povećanju npr 10x
Zaključak: Ove optike su najpogodnije za streljaštvo u fiksne mete (Benchrest i F Classa)
Još detalja: https://www.google.hr/webhp?sourceid=chrome-instant&ion=1&espv=2&ie=UTF-8#q=first+focal+plane+reticle+vs.+second+focal+plane
Kolega, ovo gore, uglavnom nije tocno.
Optike su kompleksna tema, ali da kazem rijec-dvije o kvaliteti optike, paralaksi, mutnoj slici (kod lose optike).
Mozda smo malo u off-topicu, medjutim neka moderatori premjeste na drugi thread, ako smatraju za potrebno.
Paralaxa je prividan pomak u polozaju nekog promatranog tijela do kojeg dolazi kod promjene polozaja oka.
U slucaju optike na puski, paralaxa se moze primijetiti na taj nacin da se puska s optikom postavi na stalak, ili cvrst polozaj, i ne dodirajuci pusku osmatramo metu ili neki udaljeni objekt. Kako pomicemo glavu, i polozaj oka u odnosu na optiku, nama ce se ciniti da se koncanica pomice u odonsu na metu. Odnosno tocka nisanjenja / pogotka prividno se pomice, u odnosu na dva nepomicna objekta (meta i koncanica).
To je paralaxa.
Greske Paralaxe nema u onom slucaju kad je focus optike podesen na udaljenosti mete.
Najbolji primjer greske paralaxe prikazan slikovito, vidio sam ovdje:
http://www.rimfirecentral.com/forums/showthread.php?t=364832&highlight=paralaxTocno je da se kod optika u prvom fokusnom polju, koncanica povecava ili smanjuje - ali greska paralaxe ostaje ista.
Ovaj tip optike dobar je za lov jer nam daje konstantnu velicinu koncanice u odnosu na metu (u istom omjeru), a i koncanica je deblja, laksa za pratiti (u tezim uvjetima vidljivosti, u sumi i sl.), ali njen uvijek jednak omjer prema meti nam omogucava bolju procjenu (nepoznate) udaljenosti.
Za gadjanje na velike udaljenosti, ali koje su poznate - kao na pr na streljani i streljackim natjecanjima, bench rest, i f-class, bolje su koncanice u drugom fokusnom polju, jer ostaju tanke i ne zaklanjaju centar mete. Tanka koncanica na papiru daje dobar kontrast, i vidljivost mete za eventualne korekcije.
Kod gadjanja na velike udaljenosti u metu, ili kod long range lova (kao na pr u USA gdje je long range lov popularan), korekcija paralaxe je obavezna. Za lov u nasim prilikama do 150 m / (200m) - Nije.
Korekcija paralaxe se radi posebnim turetom koji je se nalazi uz obavezna dva za elevaciju , i windage. Ili se moze nalaziti kod prednjeg objektiva pa nalikuje na zoom, s oznakama udaljensoti u metrima. Obzirom da jos jedan turet komplicira rad s puskom i optikom, u uvjetima gdje se hitac ponekad mora uputiti na brzinu - ovo nije potrebno za nas lov na manje udaljenosti.
Inace, korekcija paralaxe se radi tako da se prvo stavi na vecu udaljenost od predvidjene i zatim pomakne prema dolje, na potrebnu udaljenost. (ne obrnuto)
Ako je na optici paralxa fixna, tada na tehncikim specifikacijama optike to se i navodi.
Obicno je na lovackim optikama fixna na 100 metara.
Optike koje imaju mogucnost korekcije paralaxe - imaju oznaku AO (adjsutable objective), ili jednostavno im u tehnickim specifikacijama stoji "paralax adjustment": od - do (u metrima ili yardima).
Kvaliteta slike / optike.
Svaki proizvodjac moze napraviti maximalno povecanje koje zeli, medjutim - mutna slika u krajnjem povecanju je karkateristika lose kvalitete optike.
Druga karakteristika lose optike je kod gledanja u sumrak. Gledajuci kroz kvalitetnu optiku u sumrak kroz kvaltitetnu optiku vidimo bolje, nego golim okom. Kroz losu optiku vidimo slabije u uvjetima sumraka.
Ovdje je rijec o propustanju svijetla. Pa evo malo i o tome.
U srednjoj skoli se uci princip refleksije svjetlosti, kad svjetlost prelazi iz rijedjeg medija u gusci.
Desavaju se slijedece stvari:
1. Lom svjetlosti, gdje se svjetlost lomi prema okomici na ravninu
2. Apsorpcija svjetlosti, gdje dio svjetlosti apsorbira gusci materijal
3. Odbijanje svjetlosti, gdje se odredjeni postotak odbija od povrsine gusceg medija.
Da bi kvalitetna optika imala dobru i vrhunsku propusnost, mora se cim vise eliminirati apsorpcija (2), i refleksija svjetlosti(3).
To se danas rijesava tehnologijom razlicith premaza lece. Drugim rijecima premazi rijesavaju problem (3), refleksiju.
Apsorpcija se rijesva kavlitetom i prozirnscu stakla.
U tehnickim specifikacijama dobre optike, moze se naci propusnost svjetla u postocima. Kvalitetne optike imaju propusnost svjetla 97% , pa na gore. (propusnost nikad nije 100%, gubici uvjek postoje)
Lose optike, (proizvodjaci) uglavnom nastoje ovaj podatak ne prikazati, ili ga falsificiraju.
Obzirom da kod losih optika, propusnost svjetla nije vrhunska, one mogu postici visoko povecanje, ali zbog nedostatka svjetlosti, slika na maksimalnim (ili vecim povecanjima) postaje mutna.
Kod gledanja u sumrak, opet, uslijed gubitaka u propusnosti svjetlosti, dolazi do slabije slike, nego kad se gleda golim okom.
Inace kad je propusnost svjetlosti rijesena, za cim vecu kolicinu svjetlosti bitan je cim veci promjer objektiva.
Medjtuim, cim je objektiv siri, tada je razmak osi objektiva, i osi cijevi veci, pa dolazi do vecih gresaka kod gadjanja na procijenjene udaljenosti. Za lov ovo nije neka prepreka.
Evo da dodam jos par, o fizickim karakteristikama fokusa oka i optike.
Za gadjanje na vece udaljenosti, cak je i losa optika bolja od nikakve. Zasto?
Nase oko, ima samo jednu tocku fokusa.
Kad se cilja preko mehanickih ciljnika, oko igra izmedju tri tocke fokusa: zadnji nisan, prednji, meta.
Posto se oko ne moze fokusirati na sve tri tocke istovremeno, cilja se tako da je prednji nisan u nasem fokusu, a ostale dvije referentne tocke su mutne. Tu, naravno dolazi do gresaka.
S fizikalnog stanovista, malo bolje rijesenje su diopteri, kao zadnji nisani, jer se gleda kroz diopter kao zadnji nisan, a oko se "zabavlja" izmedju samo dvije tocke fokusa: prednji nisan i meta.
Optika je najbolje je fizikalno rijesenje, jer nam daje (prividnu) dvodimenzionalnu sliku, na koju se fokusira nase oko, i na taj nacin omogucava precizno ciljanje.
Cak i uz gresku pralakse, ciljanje kroz optiku je preciznije zbog ove dvodimenzionalne slike
Cak i kod lose optike, i mutne slike, ciljanje kroz optiku je opet preciznije.
Naravno, pod losom optikom - u ovom slucaju smatram optiku sa losim protokom svjetlosti, ali tehnicki ispravnu i pravilno montiranu.
Obzirom da su za propusnost svjetla kod optike vrlo bitni premazi (coating), vrlo je bitno kako se optika cisti.
Nije dobro samo vlaznom krpicom prebrisati optiku, jer kod traljanja prasine vlaznom krpicom s vremenom dolazi do ostecenja premaza.
Trebalo bi prvo finom cetkicom prebrisati lece, zatim malo finijom suhom krpicom, a zatim sa vlaznom krpicom.
Inace, prljava optika smanjuje prousnost optike u velikom postotku. Ako je optika prljava, premazi i tehnologija ne pomazu.