Neznam koliko ih ima, ali znam da ih je uvijek premalo i da neki nisu adekvatni i prihvaćeni od divljači.Na autoputu " Bratstva i jedinstva " nema niti jednoga , a što je tomu razlog nije mi jasno.No tu se pojavljuje još jedan veliki problem, jer se neka društva ne drže propisa o zabrani lova u dubinu od 3 km od prelaza, već rade sačekuše 50-tak metara od prelaza tako da divljač ima šanse kao glineni golub.
ZAŠTO STRADAVA DIVLJAČ NA PROMETNICI KROZ LIKU Autocesta presjekla životinjske staze 17. 10. 2004. DRAŽEN PRŠA Na ličkoj dionici autoceste Zagreb - Split kod Gospića i prije su stradavali divlji zečevi i lisice, te domaće životinje, psi, mačke, a jednom i krava. No, mislilo se da su to tek izdvojeni slučajevi pa im se nije pridavalo dovoljno pozornosti. Tek nakon što je češki državljanin 22. rujna ove godine na autocesti usmrtio medvjedicu, nedugo zatim Zagrepčanin srnu, javnost se počela opravdano pitati o sigurnosti vožnje autocestom kroz Liku. Nakon medvjedice i srne, pod kotačima automobila završio je i medvjedić, vjerojatno u potrazi za majkom, a zatim divlja svinja. Policija je izvijestila nadležne i pokrenula pitanje odgovornosti Hrvatskih autocesta. U HAC-u objašnjavaju kako su učinili sve da se promet odvija nesmetano, dodajući da su žičane ograde uz autocestu dobro izgrađene što potvrđuje i privremena uporabna dozvola. Direktor HAC-ove tehničke jedinice Bosiljevo-Sveti Rok Željko Kandžija kaže da ekipe za održavanje autoceste iz centara u Perušiću, Brinju i Svetom Roku svaki dan obilaze i kontroliraju stanje zaštitnih mreža te saniraju rupe. Dionica bez prijelaza »Ograde su kvalitetno izgrađene - na potezu od tunela Mala Kapela do Svetog Roka napravljeno je 11 prijelaza za životinje tako da je teško reći što je uzrok tim stradanjima divljači. Autocesta je, doduše, presjekla pojedine šumske staze kojima su se kretale životinje pa je potrebno vrijeme da se divljač prilagodi i počne se koristiti izgrađenim prijelazime. žičane ograde, međutim, ne mogu se ukopavati u zemlju a ni betonirati jer bi se tada stvorili problemi s odvodnjom«, kaže Kandžija. U Lovačkom savezu Ličkosenjske županije ističu da su početkom jeseni pojačane migracije divljači koje slijedeći svoj nagon idu stoljećima utabanim stazama. »Svjedoci smo da stradavaju deseci zečeva i lisica, no kako stradavaju medvjedi i srne, očito je da sa zaštitnom ogradom uz autocestu nešto nije u redu«, upozorava Ivica Marković, predsjednik županijskog lovačkog saveza. Na pojedinim mjestima napravljeni su prijelazi od betona i kamena bez vegetacije, a na najdužoj dionici autoceste preko Ličkog polja ne postoji ni jedan prijelaz, kaže Marković. »Nitko se s nama koji smo najodgovorniji za budućnost divljači, nije konzultirao ni prije ni za vrijeme gradnje autoceste. U ovo doba godine divljač počinje migrirati, pogotovo kad u višim predjelima Velebita i okolnih planina padne snijeg i kada zahladi. Tada divljač kreće u niže predjele, a jedan dio stat će kod žičanih ograda. No, ta divljač nerijetko tjerana od raznih predatora, stisnuta uz žicu pokušava se spasiti preskakanjem ograde ili pronalaženjem rupa. HAC je napravio propust jer nije prihvatio naše prijedloge o brizi za divljač «, naglasio je Marković. U Lovačkom savezu sve su zabrinutiji, a predsjednik napominje: »Sve dok se ne dogodi nesreća u kojoj će biti i mrtvih ljudi, nitko neće ništa poduzeti. Apeliramo da se sad propusti što hitnije otklone«. Rupe u ogradi I lički su policajci zabrinuti. Voditelj ureda načelnika Policijske uprave ličko-senjske Jozo Milas rekao nam je kako su od odgovornih tražili da se ponovo urede zaštitne ograde. Dodaje i kako nije korektno da HAC tvrdi kako je šest, sedam prijelaza dovoljno za nesmetan prolaz divljači iz staništa u stanište. »Izvođači radova, HAC i kooperanti, nisu dobro obavili svoj posao. Načelnik Policijske uprave ličko-senjske sastao se i s voditeljem tehničke jedinice HAC-a Sveti Rok radi nadzora nezaštićenih prijelaza i zaštitne ograde na dionicama autoceste na kojima su u prometnim nesrećama stradavale divlje, ali i domaće životinje. Poslali smo i dopise HAC-u, a s tim je upoznat i nadležni Odjel za sigurnost cestovnog prometa Ministarstva unutarnjih poslova«, kazao je Milas. Lovočuvar Državnog lovišta »Vidovača - Marina glava« Jozo Hećimović iz Ličkog Osika, kod kojeg je završila na čuvanju sva stradala divljač, kaže da uslijed velikih kiša nastaju odroni zemlje. Zbog toga na pojedinim mjestima ispod ograde ostane razmak i do 40 centimetara, što je dovoljno da se životinje nesmetano provuku. I dok se vode razgovori o odgovornosti i tko je što trebao učiniti, životinje i dalje lutaju oko zaštitne ograde. Lički lovci potvrđuju da se na pojedinim mjestima mogu vidjeti i vukovi, te srne, zečevi i lisice, a na nekim dijelovima autoceste na razmaku od kilometra ima i desetak rupa u ogradi kroz koje se može provući i odrasla osoba. U HAC-u pak i dalje tvrde da su divljim životinjama dovoljni asfaltirani nadvožnjaci i podvožnjaci za nove migracijske staze... HAC provjerava žičane ograde i angažira lovce HAC već nekoliko dana pojačano nadzire opasne dijelove autoceste i traži rupe u zaštitnoj ogradi, a taj će posao potrajati do kraja listopada. Dogovoreni su i naknadni radovi zbog slijeganja terena. U HAC-u tvrde kako su svjesni nastalog problema te da će u saniranje biti uključene i lovačke udruge čiji članovi najbolje znaju za životinjske prirodne staze i prijelaze. No, još ostaje otvoreno pitanje Ličkoga polja gdje nije napravljen ni jedan »zeleni most« za divljač. Lički lovci već upozoravaju da će na tom području biti novih problema sa životinjama čim zahladi i padne snijeg.
Svakih koliko km je taj most?Kod nas se ti mostovi uredno koriste za krivolov, a ne za broja nje divljači. Prije 2-3 godine, je prosječno dnevno jedan most prelazilo 17 grla krupne divljači. Znači vuk i srna te sve veće od toga.
