Lov na velikim daljinama

[Goran]

Meta je gore an ivici sume na stazi zaklonjena i dobro postavljena samo se ne vidi.

[Goran]

[Goran]

[Pinia]

 

[Goran]

Hvala puno prijatelju!

[Goran]

Jedna od tipicnih situacija za moje lovne terene. Jutarnja pozicija, subtropska klima sa puno vlage na zemlji i zraku. Topli zrak se podize iz doline i ide strujom preko brda dok slabiji, niski ali ujednaceni vjetar sa hladnijih zrakom ulazi u dolinu kroz jarke, potoke i nize dijelove izmedju brda. To je blizi vjetar strelcu dok dalji ide u suprotnom pravcu i valja se preko visih proplanaka. Sunce razbija vlagu i podize temperaturu a divljac zavrsava sa doruckom i vec se povlaci u zaklon. Razlike u temperaturi mogu biti izmedju 6C do 26C pa onda dole na 14C pa kroz noc sve do 6C. Nadmorska visina ( 250- 375m) varira ali neznatno kao i tlak. Obicno oko 1010 - 1013 mada zna pasti do 987HP. Potrebno je primjetit ili ocjeniti sve vjetrove po pravcu, jacini i frekvenciji kao i primjetiti nagle promjene pravca i intenziteta. Suprotni vjetrovi se oduzimaju i uzima horizontalni pomak koji je srednja vrijednost njihove razlike uzimajuci u obzir kutove pok kojima napadaju let zrna. Blizi vjetar uobicajeno ima malo vecu vaznost zbog blizine isapljenja zrna i zauzimanja pocetne putanje dok dalji vjetar afektira zrno i kasnijoj fazi gdje je zrno na visoj i sporijoj putanji. Treba utvrditi koji od ova dva vjetra je jaci i dominantniji za putanju zrna. Uobicajene daljine gadjanja su od 300- 650m s obzirom na limitacija zrna/ kalibra. pazljivo osmatranje mirage ili termalnog vala toplog zraka oko mete ili na pola puta do mete mogu jako pomoci oko preciznijeg odredjivanja stanja i utjecaja vjetra.

[Goran]

Jednostavna situacija u kojoj niski i ujednaceni vjetar se valja kroz dolinu i nema veceg efekta na putanja koja je iznad njegova puta dok kasnij i snazniji bocni vjetar koji dolazi preko sume kreira vitlac i napada let zrna skoro pod 90 stupnjeva kad je zrno vec sporija i ostrije pada na metu. To je vjetar na koji treba obratiti paznju i osmatrati pokrete zbunja, trave, prasine i drugih mogucih objekata kao i mirage na samoj meti. Kombinacija ocjene izmedju snage i kuta vjetra i mirage vala je daje pravilnu ocjenu horizontalnog pomaka zrna. Ako procjenite vjetar snage od 8 km na sat i to potvrdite na mirage valu na i oko mete onda ste na pravom putu. Nekad je potrebno smanjiti povecanje da se uhvati kompletan val i smjer kretanja kao i intenzitet. Dobro staklo i precizan parallax su jako vazni.  Polozaj sunca moze biti pogodan  i dati dobar kontrast i vidljivost putanje i mete dok neke pozicije dobiju previse sunca i refrakcija svjetla djeluje negativno na preciznost i odredjivanje parametara i cini osmatranje nemogucim. Tvrdoca terena moze  pomoci bipodu da malo jace odskoci nego inace dok nagib koncanice moze odnijeti pogodak daleko od mjesta nisana. Strelac se mora potruditi da mu je pozicija komforna i dobra i da eliminira sve moguce greske i nepravilnosti i osigura najboju mogucu preciznost. 
Vjetar od 8 km na sat sa ugla od 90 stupnjeva trazi pomak od 2 MOA na 500 m i 4 MOA na 800m. To je znacajna razlika jer 30 cm meta se promasi jer 2 MOA na 500 m je oko 30 cm dok na 800 m moa je 90 ili vise cm sto je cisti i debeli promasaj. strelci uglavnom imaju puno vise problema sa horizontalnim pomakom nego vertikalnim jer vjetar nikad nije isti dok je daljina ista.

[Marko2Marko]

ako nije neka drugčija prepreka na terenu, mirage naj bi se gledalo na 1/3 udaljenosti.

i kod miraža je dobro to, da kad gledamo mirage mi vidimo več snagu miraga na kuglo, jer vidimo več sinus kuta. ne trebamo znati kod kojim kutom puha vijetar/mirage, jer mi več vidimo sinus snage miraga na zrno.

[Goran]

Uobicajena popodnevna situacija u lovu gdje je pristojna daljian najmanji problem ako se dobro izmjeri. Vazno je mjeriti istinsku balisticku distancu ne uvijek fizicku distancu jer su one razlicite zbog ugla.  Generalno govoreci uvijek odredim horizontalni pomak vjetra za daljinu koja je fizicka i nekad veca od balisticke. Hladnija struja  dolazi iz visine preko brda u dolinu dok popodnevni vjetar ima ujednacen smijer i snagu.  Ja pogledam vjetar oko sebe kao i strujanja vjetra oko mete. Pogledam da li ima neki znacajniji pomak na pola puta i u kojem smijeru se krece. Nekad se strane brda u odnosu na materijal drugacije griju i hlade pa kreiraju takozvane anabaticke vjetrove ili struje gdje topliji okolni zrka se dize u visinu i kreira strujanje. Kamene plohe se znaju lijepo ugrijati preko dana pa je oko njih toplije. Veca kolicina zrkaka koja ide kroz manje prolaze ili procjepe je obicno brza i snaznija. Nekad na krznu mete koju gadjam vidim pomak vjetra i to je  dobro mjesto ocjenivanja. Brzo osmatranje zbunja i okolisa mete je sigurno dobra indikacija stvarne situacije na koju se mozete osloniti. Za mene osnovni pocetak je ocjena vjetra oko mene pa onda oko mete i tako donesem zakljucak sta trebam raditi. ne ulazim u komlicirane matematicke studije jer to je gubljenje vremena nego u osnovne i prakticne pomake koji uglavnom dovode do dobrih rezultata.

[Goran]

Tipicna planinska situacija sa toplom strujom koja juri uz brdo i hladniji vjetar koji silazi s vrha brda u dolinu. Gadanja iz doline uz brdo i sa brda u dolinu imaju svoje probleme na koje vjetar samo dodaje dodatne.  Ugao pucanja i pazljivo mjerenje balisticke daljien su jako vazni sa obe situacije kao i horizontalni pomak u odnosu na djelovanje vjetra- ugao i snaga. Visina takodje ima svoj utjecaj kao i temperatura. Zna biti kompleksan poduhvat pogotovo ako je strelac fizicki izmoren, zuri  i ne ocjeni daljinu i faktore kako treba. Brzina pod kojom se sve mora odraditi dovede do greske. Ako niste sigurni smanjite daljinu i pazljivo odradite parametre, nisanjenje i opaljenje zrna.

[Goran]

termalne struje

[Goran]

nadam se da je grafika dovoljno dobra da opise situacija i vide glavni faktori. Nazalost nemam vremena da to bolje napravim i opisem i nadam se da ni ovo nije lose.

[Goran]

[Goran]