Lovna kinologija > Odgoj i školovanje lovačkih pasa
Krvni trag u praksi
Tava:
--- Citat: proof - 20. 01. 2010. 08:30:57 ---Nije za vjerovati koliko se tu "mlati prazna slama".
Netko traži na vrućem, a netko na hladnom tragu. To je ona priča o 4 - 5 sati nakon toliko se smatra hladan trag i to je teži i zahtjevniji posao.
Glavno pitanje da li radite kontrolnu potragu ako ne pronađete znakove ranjavanja na mjestu gdje se pucalo i mislite da je bio čisti promašaj. Neke statistike pokazuju da se prilikom takvih kontrolnih potraga pronalazi značajan postotak divljači za koju bi inače mislili da je promašena.
--- Kraj citata ---
Još jedanput ponavljam: za pravog krvosljednika i 30 sati star trag nije problem, ako je pogodak dobar. Ako je štrajf, onda neće pomoći ništa. Pravi lovac će uvijek otići na mjesto gdje je stajala divljač i potražiti znakove pogotka. Kod veće divljači to ne mora biti krv, jer je poznato da vepar nekada pokaže krv tek nakon nekog vremena, a jelen im kožu koja se "pomiče" pa se dogodi da je smrtno ranjen, a krv je bacio metar ili dva prije nego što se srušio (to se meni dogodilo). Trag ranjavanja može biti i trag papaka koji su bitno razmaknuti, ili nepravilan raspored traga papaka itd. Ukoliko se ne može naći vidljivi trag ranjavanja, preporuka je da se ipak uvijek dovede krvosljednik, ali ponavljam krvosljednik, koji će nam svojim ponašanjem pokazati da li se radi o pogotku ili je ipak bio promašaj. Zašto baš krvosljednik? Pa zato jer će gonič ili neki drugi pas koji nije krvosljednik krenuti po tragu instinktivno prateći miris divljači, dok će krvosljednik dobiti u nos miris koji odaje divljač koja je ranjena. Ukoliko ne krene na trag, a tragovi ranjavanja nisu nađeni tada sa sigurnošću možemo zaključiti da se radilo o promašaju i poraditi na tehnici pucanja.
Pozdrav
Zoran:
--- Citat: Huntercro - 20. 01. 2010. 09:30:27 ---pravi krvosljednik ima da prati trag divljači, mrtvu divljač da oblajava, da ranjenu divljač zaustavi, odnosno oblajava je i time daje šansu lovcu da se prišulja i usmrti divljač. Pas koji prati krvavi trag ne smije ostaviti ranjenu i mrtvu divljač nego ju mora oblajavati. E sad to što neki psi ne rade baš tako to je već drugi par opanaka
--- Kraj citata ---
nemora je oblajavat!
ima još nešto!
koje se koristi više kod pticara da pas se pusti na trag i čeka se da trazi lovac stoji i nehoda za psom!
vec ga ceka! pas ima oko vrata ogrlicu i na njoj 10cm komad drveta! i kad pas pronađe divljac zagrize taj komad drveta to znaci da je pronaso divljac vraca se gazdi sa tim drvetom u zubima, i signalizira gazdi da je pronaso! onda idu zajedno do leša! ;)
Lazar:
kodmene se pas uvijek dovodi jer promasaja nema i ja u to nevjerujem, moram jos napomenut da ovdje nema pucanja preko 200m
josip89:
tava bili mi pojasnio ono s jelenom i kožom baš me zainteresiralo
jer se meni dogodilo da nismo mogli nać krv već tek kad smo ga našli (pao je blizu ali svejedno)
Tava:
Jelen, a jednako tako i konj, ima kožu koja se pomiće u odnosu na tkivo (meso). Tako se često dogodi da nakon pogotka se divljač propne i krene u trk, a zbog kretnji koža ne zadrži istu poziciju koju je imala kada je divljač mirovala. Na taj se način spriječi izlazak krvi, a divljač je smrtno ranjena i krvarenje se odvija unutar samog organizma.
Pozdrav
Navigacija
[0] Lista Poruka
Idi na punu verziju