Streljaštvo > Tehnika gađanja
Lov na velikim daljinama
Goran:
Jos jedno takmicenje kod nas- ovaj put ozbiljno i sa puno takmicara.
odlicne i mnogobrojne nagrade.
Goran:
Roger ako slucajno vidis- puno put smo pricali o osmatranju mete na 600 m. evo kupio sam nedavno kameru Nilkon P 900 koja to jako lijepo vidi pa i putanju metka. Probao i snimao nekoliko pua i po vrucini i na na hladnijem vremenu i lijepo se vidi i papir i metalne mete. Nije previse skupa a vidi se i snimi dosta dobro. Zoom je velik mislim 84 x a onda dalje digitalni a sve u svemu odradi cisto samo mora biti na solidnom postolju.
roger:
Gorane, hvala ti! ovo je uvjek bitna i zanimljiva tema. Svakako cu pogledati ako budem u prilici.
Inace, ovo sta spominjes, bio sam u prilici nekoliko puta vidjeti "metak u letu", kad bih osmatrao kao spotter na natjecanju direktno iza strijelca. Mislim da je to turbulencija zraka iza zrna.
i na isti nacin sam kao spotter znao vidjeti metak 22 lr, kroz dobar spektiv, osmatrajuci iza strijelca s metama na 50 i 100.
Ako se i ne vidi pogodak na vecoj udaljenosti, vec je i putanja zrna dobar pokazatelj gdje nosi.
Hvala jos jednom! zagi
Goran:
22 je dobar za vjezbu ( i jeftin) jer mu je putanja do 200 m jako slicna nekim puno jacim kalibrim na vecim daljinama pa mozes provjeravati optiku i gledati sta se desava. Strelcu je tesko, mada moguce, vidjeti zrno u letu pod dobrim atmosferskim uvjetima pogotovo na udaljenostima gdje zrno ne ide previse visoko. Na udaljenostima vecim od 500 m vidis samo dio leta prije nego sto padne ispred mete i kad je zrno sporije. Kad je jako vruce, hladno, dosta magle u zraku i velika vlaga lakse se vidi trag leta iza zrna. Kontrast u odnosu na okolis je jako vazan- kad je suv dan u pustinji jako je tesko . Posmatrac puno lakse vidi vapour ili pomak zracnog vala koje zrno kreira tokom leta. Najsladje je kad vidis pogodak pa tek nakon nekog vremena i cujes odjek pogotka dok zvuk stigne nazad. kamera nema veliki LCD ekran ali je dovoljan da vidis sve sto ti treba i podesis po potrebi da imas siroko vidno polje i vidis let zrna i mjesto udarca na meti. Uobicajena greska posmatraca je da ocjeni da je pogodak pao sa strane mete a on je u stvari otisao preko mete i dao impresiju pogotka sa strane ( mada je i to moguce)zato je pozicija posmatraca jako vazna da je u liniji leta zrna ako je moguce. Nekad na vecim distancama recimo 800- 1000 yardi vidis i visinu leta zrna ( 308) kako iznenada prije mete pocne padati i savijati putanju uslijed uticaja vjetra ispred mete. Mislim da je to glavni razlog zasto su ranije strelci zakljucili ( a i logika pomaze) da sporije zrno nakon duzeg leta je vise podlozno utjecaju vjetra i time je dalji vjetar vazniji od blizeg sto je samo impresija i nije tocno. Blizi vjetar je vazniji i ima vise utjecaja na glavnu trasu putanje dok dalji vjetar sigurno ima svoj uticaj, medjutim, ne toliko dominantan kao blizi. Kad nadjem vremena sastavicu par kracih videa u jedan da se vidi let zrna na putu prema meti pa ces vidjeti i kako kamera radi.
kad pucam sam onda uglavnom samo vidim ( i cujem) pogodak negdje na meti ( tesko vidim precizno mjesto pogotka osim u sredini koja je bijela) i odbijanje metka od mete ( celicna ploca) i dizanje prasine. Ponekad cudna odbijanja zrna me uce koliko je zrno nepredvidljivo a povrsina tvrda i moguce opasna ako se ne pazi. Meta se lagano zaljulja, zrno rasprsne i digne prasinu i onda stigne zvuk pogotka. Makar ne moram hodati do mete non stop a kad zavrsim provjerim sa spotting scope ili kamerom sta se desilo.
roger:
Da, imam par knjiga o citanju vjetra i miragea, koje se slazu s ovim sta si napisao.
Nacelno, vecina strucnjaka se slaze da vjetar na pocetku putanje utjece vise na zrno nego vjetar na drugom dijelu putanje.
Negdje 85% do 90% dokumentiranih izvora se slazu u tome, ostatak tvrdi suprotno.
Pokus je vrsen gdje je uz 100 m uzduznog zida, meta bila na 200, gdje je zadnjih 100 m izlozeno vjetru.
Poslije je radjen obrnuti pokus, gdje je zrno prvih 100 m bilo izlozeno vjetru, a drugih 100 zaticeno zidom.
Uglavnom, ispalo je da pocetni vjetar vise utjece nego onaj na drugom dijelu putanje.
Prakticno bi to znacilo, ako su zastavice na strelistu postavljene svakih 50 metara, ili drugacije po duzini, korekciju bo trebalo vrsiti prema najblizoj zastavici. U biti to je i pogodno za one koji sa anemomentrom mjere brzinu vjetra, s mjesta gadjanja. zagi
Navigacija
[0] Lista Poruka
Idi na punu verziju