Kosi hitac

[Tihomir]

Eto možda sam malo zakomplicirao s odgovorima,ali jasno je na šta mislim.

Znači kada pucamo na velikim kosinama kao u lovu na divokoze kuda treba ciljati?

[lucky]

Pa logično je da zrno nakon što pređe određenu udaljenost počima padati, a budući da sila zemljine teže u takvim situacijama ne djeluje jednako jako na zrno kao kad gađamo cilj koji je u ravnini sa nama, treba ciljati uniže od mjesta na kojemu želimo smjestiti hitac inače sljedi "začuđujući prebačaj" i       

[Stipe Šibenik]

Baš sam to pitanje imao na ispitu i rekao sam točno šta je lucky napisao. Naravno točan odgovor.

[dean]

Pa logično je da zrno nakon što pređe određenu udaljenost počima padati, a budući da sila zemljine teže u takvim situacijama ne djeluje jednako jako na zrno kao kad gađamo cilj koji je u ravnini sa nama, treba ciljati uniže od mjesta na kojemu želimo smjestiti hitac inače sljedi "začuđujući prebačaj" i       

Po meni je G, sila zemljine teže konstanta. Uvijek. A kosi hitac može biti prema gore i dolje. Jer osih dužine hitca, bitna je i njegova horizontalna i vertikalna projekcija.

[Kaligula]

Pucali kosim hitcem prema gore ili prema dolje,uvijek treba nišaniti u podnožje mete.

 E sad,koliko će biti odstupanje po visini,ovisi o cijelom nizu faktora.

Udaljenost,
točni kut,
nadmorska visina,
vlažnost zraka,
temperatura,
dali se puca preko vode ili ne,
vjetar,
kalibar,
težina zrna,
početna brzina,
balistički koeficijent zrna,
itd ...
Za laike,najpametnije je eksperimentirati pod uvjetima što sličnijima uvjetima u lovu pa iz prve ruke vidjeti na što mogu računati.

[lucky]

Pa logično je da zrno nakon što pređe određenu udaljenost počima padati, a budući da sila zemljine teže u takvim situacijama ne djeluje jednako jako na zrno kao kad gađamo cilj koji je u ravnini sa nama, treba ciljati uniže od mjesta na kojemu želimo smjestiti hitac inače sljedi "začuđujući prebačaj" i       

Po meni je G, sila zemljine teže konstanta. Uvijek. A kosi hitac može biti prema gore i dolje. Jer osih dužine hitca, bitna je i njegova horizontalna i vertikalna projekcija.

Sila zemljine teže jest konstantna i pravac djelovanja te sile je isti, ako uzmeš kamenčić i podigneš  pustiš ga dobit ćeš taj pravac, e sad ako gađaš metu koja je u ravnini s tobom, putanja zrna i taj pravac se sjeku pod pravim kutom i efekat djelovanja sile je najjači usljed čega zrno počima gubiti na visini ranije, a ako gađaš metu koja je uviše ili uniže od tebe onda taj kut između putanja zrna i pravca djelovanja sila zemljine teže nije više pravi kut ili 90 stupnjeva, nego npr. 45 ili 135 st., pa je efekat djelovanja sile utoliko i slabiji i zrno sporije gubi visinu.
Laički rečeno što veća visinska razlika između strijelca i mete, potrebita je veća korekcija prilikom ciljanja, naravno uz uvažavanje svih drugih faktora koji uvjetuju dobar pogodak. Nadam se da bi netko tko je svježijeg znanja iz fizike to mogao i stručnije pojasniti     

[dean]

Kužimo se i ja sam sve shvatio. Stoji sve kaj ste i ti i Kaligula rekli! 

[Zoran]

kosi klinac! tako nesto nepostoji! jedino sta se moze desiti ako pucas pa ti se zrno rapadne i u tom rapadanju da se posvađa sa drugim djelom zrna pa jedan dio ode na svoju stranu a drugi dio na drugu! a neki strucnjak lovac se zamisli kako je neki kosi hitac!
a jedina mogucnost toga kosoga postoji ako pucas na 200metara niz brdo! pa onda da ti se desi da je 30cm od zemlje leti zrno da se  to dogodi! a ako pucas uzbrdo nemoze! 

[medo]

Jednostavno
 Zrno je pri gadjanju na 200m npr. pri horizontalnom hicu izlozeno gravitaciji svih 200m i s tim mu je pad veci nego kod pucanja ukoso gdje pod odredjenim kutem ta udaljenost od 200m je ustvari horizontalna udaljenost npr. 180m te je zrno izlozeno gravitaciji samo 180m.
 Ovo je ukratko jer sam prezauzet medjutim uskoro ce u Lovocuvaru biti puno detalja iz prakse.
Sto je zrno duze izlozeno gravitaciji to je sporije.

[Zoran]

da zaboravi ovo niz brdo je samo na velikim nadmorskim visinama i to od 1500metara pa na vise! 

[STARI AVDZIJA]

To je stvar ugla,kuta pod kojim nišaniš i ispaljuješ na prepreku  (cilj) na daljinama do  2OO m,u smislu ove teme gravitacija nema toliki utjecaj pogotovo kad je pitanju neka razlika od 20 m.
Zoranova konstatacija sa 1500 metara n.m. je bitna ako na toj visini nišaniš i ispaljuješ hitac  tjeme putanje zrna če biti više (nego na manjim n.m a to je zbog rjeđeg zraka i manjeg otpora z i to znači praktično i nešto veči domet,ali i tu je to toliko nebitno ako je u pitanju manja udaljenost gađanja (do 200 m) i u principu se uzima isti koeficijent otpora.Ispaljivanje hica preko dolina prouzrokuje brži pad zrna.Dakle gađanje uzbrdo-nizbrdo praktično znači nišani nešto niže u birano mjesto prepreke(cilja) nego na ravnini i dobar si.Bočni vjetar je takođe zanemariv na cilj do 200m.

[Tihomir]

Evo jedna slika iz literature za polaganje lovačkog ispita

[medo]

Kod slike je zaboravljeno oznaciti nesto jako vazno, a to je udaljenost izmedju strijelca i cilja. Ako je udaljenost ista izmedju strijelca i cilja pod svim kutevima onda je slika relevantna.

[Max011]

Kako bi bilo da se uzme jedan karton 1mx1m pa se na odredjenoj(lovnoj) daljini stavi isti iznad strelca, opali par metaka pa se zatim prebaci niže od strelca i opali par metaka pa se nakače fotke na forum. Normalno sve da bude bezbedno po mogućstvu u nekoj planini gde nije temperatura +40 u hladu i vlažnost 98%  Malo mi ovih dana teorija slabije ide,čitanje još teže, verovatno od vrućine tako da bi mi pokusi(eksperimenti) više prijali 

[Tihomir]

Da,nije označena daljina,ali ne bi bilo loše da stvarno netko od forumaša tko ima mogučnost napravi taj pokus,kod mene je ravničarski teren