Lov na velikim daljinama

[lovac1977]

Ajde, da ja uletim sa pitanjem, premda je vec dosta receno. Coriolisova sila i spin drift. Ima li to utjecaja na 300 i 600 metara? Kako korigirati? Recimo, za prosjecno zrno 168 grIna, 792 m/sec, cal 308 win. Puska ulucana u centar na 100 m, da li ova dva utjecaja traze dodatne lateralne klikove  na 300 i 600 m? Ako traze koliko je to klikova, ako je klik 0.05 mrad, 5 mm na 100 m.

Izvini ove kalkulacije me umorise. Po mom proračunu to bi bilo korekcija od nekih odprilike 0.033mrad za spin drift za svaki narednih 100 m poslje upućene nule na 100m.

[Ivan75]

Ovisi to o više faktora. Za spin drift, brzina, twist rate, stabilnost su najpresudniji. Lapua kažu da ga računa najpreciznije i vrijednosti su male. 700m sa 6.5CM, 123 gr, 1:8", 910 m/s je oko 0.2 MOA.

Inače, bilo koji proračuni gdje trenje i turbulencije imaju važniju ulogu, nisu baš visoko precizni.

Coriolis ovisi o smjeru gađanja (kompas) i vremenu leta. Npr. Smjer sjever, konfiguracija kao gore je oko 0.1 MOA.

Kao što je Goran napisao. Vjetar je znatno presudniji faktor.
Treba biti strijelac i po za primjetiti 0.1 MOA na 700m.

Ja računam sve, ali to je zato jer volim balistiku, ne zato jer mislim da će mi prvi hitac biti precizniji. :-)

[lovac1977]

Možda ti ovo pomogne a možeš otići na njihov program i sam kalkulisati

[Goran]

[Goran]

[Goran]

[Goran]

[lovac1977]

Hvala Gorane.  Odlični vide o objašnjenju između spin zrna koliki ima utjecaj na putanju a koliki utjecaj ima samo okretanje zemlje oko svoje ose.

[lovac1977]

Od nedavno sam nabavijo i ovaj radar za mjerenje brzine zrna. Mnogi koriste samo da provjere brzinu omiljenog metka ali  Uz stalnu upotrebu pri praksi na strelistu možete da usavrsite omiljeno punjenje metka a ako gledate šta se desaje sa brzinama zrna i grupama na meti bude veoma korisna stvar u usavršavanju vaše tehnike gađanja.

[Goran]

Prava stvar! Uzivaj! S tim se moze svasta dobro napraviti.

[Goran]

Ziroskopski pomak ili Spin Drift
Od momenta kad se projektil ispali kroz cijev on prihvati zavoj, njegov otpor, ostvari  stabilizaciju I nakon kratkog vremena napusti cijev I dalje rotirajuci ali sad pod utjecajem aerodinamickih sila, sposobnosti projektila I vrste ( otpora) atmosphere.  Brzina rotiranja je jako vazna za daljnja dogadjanja I externu balistiku projektila  ali to je druga tema. Efekat ziroskopskog pomaka je poseban I nezavistan od ostalih na koje se doda ili oduzme u zavisnosti od situacije ili utjecaja sila. Vecina proizvedenih cijevi ima zavoj s lijeva na desno tako da projektil putovanjuem skrene dole I na desno I sto je veca daljina to je veci I ugao skretanja  ili odstupanje od imaginarne tj geometrijske  ose putovanja. Zavoj na lijevo nosi lijevo gore. 5 R cijevi se ponasaju slicno ali je efekat nesto manji.
Posto se nalazite u sjevernoj hemisferi ( pogledajte prijasnja videa za objasnjenje) gdje je horizontalni pomak uvijek na desno plus imate cijev ciji zavoj cijevi na desno nosi desno dole uvijek cete imati desni pomak. Uobicajeno se podrazumjeva da ce spin drif biti oko 8-9 inches na 1000 yardi  ( cca230 mm) ( prosjek 1 MOA) plus oko 2.5 incha ( 63.5mm)dodatka od Corilois efekta na 45 stepeni geografske pozicije I tako cete zavrsiti sa 11.5 incha ili 292-300mm desnog- dole pomaka na 915 m. ( ROGER na 1000 m do 42 cm. za 168 gr  308W @ 792. m/s I BC 0.475 Amax Hornady)  na 300 m ukupan efekt je 2.5 cm, 600 m 11.5 cm po mojim kalkulacijama I iskustvu sa meta. Sa povecanjem daljine akumulirani pomak se povecava a I ugao pucanja u odnosu na istok – zapad takodje imaju efekat koji doprinosi povacnju ili smanjenju pomaka. U rijetkom slucaju da imate lijevi zavoj oduzeli bi onda 63.5mm  Corilois efekta od spin drift ( 228.6mm) I dobili  165.10 mm jer su sile suprotne I imali lijevi- gore pomak. Ovo gore ili dole znaci oko 45 stupnjeva ugao dole ili gore a zavisi od preciznosti I mogucnosti strelca da pod istim kondicijama izvrsi okidanje bez pomicanja cijevi I ako je moguce izolirati efekat zbog vjetra. Ako pucate na metu u pravcu sjever jug onda nema pomaka I grupa se formira tamo gdje se I ocekuje.  Neki pazljivi strelci samo priznaju strelista napravljena u pravcu sjever- jug za upucavanje puske I cekaju dan sa sto manje ( bez) vjetra da upucaju svoje igracke. Brzi kalibri stignu do mete ranije pa je efekat manji kao I bolji aerodinamicki projektili koji pomazu efektivnijem letu zrna do mete. Praktican primjer je usporedba leta prosjecnog 308 W usporedjen sa 6.5 CM. 140gr  6.5 CM zrno ima BC 0.61 I odlicnu stabilizaciju pa leti brze ( krace) do mete nego tezi I sporiji 168 gr u 308W sa 0.475 BC sto rezultira I vecem pomaku za spin drift/ Corilois I vjetar. Razlika moze biti I do 30% sto je jako znacajno. Stvarno ispitivanje ovih efekata je visa matematika (kojom se bavi jako malo ljudi) I balistika  I jako skupa I namjenska oprema.  Ovakva ispitivanja mogu podnijeti samo nekoliko bogatih drzava kojiam je ovo vazno za politicke ili geo strateske dominacije. Inace ovi efekti su jako vazni za pilote, artiljeriske I raketne sustave I sisteme gadjanja I navodjenja.  Za nas male strelce vazno je znati I uzeti u ukupnu formulaciju ono sto nas prakticno afektira.
Ako uzmete perfektan dan I precizno odmjerite parametre za 1000 yardi ( 915m) pogodak ce ici desno dole negdje izmedju  ½ - 1 Moa I to se mora kompenzirati u kalkulaciji za dalje pucanje. Prosjecan 1 Moa je ukupna kombinacija spin drift/ ziroskopskog pomaka I Corilois efekta koje je u prakticnosti tesko razdvojiti I posebno ocjeniti medjutim oni su tu povise svih ostalih vise vidljivih ili osjetljivih faktora kao gravitacija, vjetar I atmosferske kondicije. Ukupan efekt ce imati utjecaj na vertikalnu I horizontalnu korekciju tureta ili optickog nisana.  Uobicajeno se  u sjevernoj hemisferi   desi da imate pomak od 1 Moa u desno pod 45 stepeni  uglom pa morate ici ½ Moa gore I 1 Moa lijevo plus vertikalna korekcija za temperaturu/ pritisak/ daljinu  plus dodatna horizontalna  korekcija  za vjetar. Vjetar u lice ili direktno iza strelca takodje ima vertikalni efekt na tureti. U zavisnosti od intenziteta mora se oduzeti ili dodati odredjeni boj klikova za pravilnu korekciju I pad zrna na pravo mjesto. To je osnova formiranja grupe. Prvi metak ili sighter je strahovito vazan I mora biti najpreciznije moguce ispaljen jer je sva dalja korekcija bazirana na mjestu njegova pada.  Za lovca koji ima samo jedan metak na ozbiljnijoj daljini ovo je ozbiljan problem.
Bez obzira u kojoj ste hemisferi ako pucate pravac sjever- jug pogodak ide tamo gdje treba. Bilo kakvo odstupnaje od idealne zamisljene linije je spin drift. Ako pucate u pravcu istoka onda pogodi iznad VISINE CENTRA METE   a ako pucate u pravcu zapada onda  nosi  ispod/nize  a razlika izmedju istocne I zapadne grupe pogodaka moze biti I do 300mm I to kod efektinijih I ravnijih/ brzih kalibara. Centar mete na 1000Y je radijusa od 127 mm.  tehnika grupiranja ili formiranja pa pomicanja grupe na centralno mjesto je druga tema I citrava nova tehnika rada I razmisljanja.  Ono sto moramo znati je kamo  I u kolikoj mjeri nas afektira spin drift I Corilois efekat I kako prakticno I brzo kompenzirati njihov ukupan utjecaj. Dobro je probati I vjezbati da se vidi kako se stvari odvijaju I sta se u realnosti desava. Isto tako probati pucati pod razlicitim uglovima u raznim pravcima svijeta da se vidi sta, kako I koliko se desava da se zna. Ako je konfuzno pridji blize I svi efekti ce imati mali ili nikakav praktican utjecaj.

[roger]

Gorane, kad si vec spomenuo spomenuo 5R uzljebljenje. Postoje li relevantne procjene koji je tip zlijeba najprecizniji. 5R je neparan tako da jedan brijeg dolazi nasuprot zlijeba. Zatim klasicno uzljenljenje, obicno 4 +4, zatim sabatojevo multi radial rifling. Slican poligonalnom, zati za puske rijedak poligonalni zlijeb, itd, itd. Da li zaista vrijedi pravilo da sto je veci broj zlijebova, puska da je preciznija? Ceska zbrojevka na primjer radi mk puske za match pod tom pretpostavjom, i na tome baziraju marketing? Dakle, koje su tvoje spoznaje ili misljenje za pitanje vrste uzljebljenja
ja u odnosu na preciznost?

[Marko2Marko]

Ceska zbrojevka i match sta 2 različita pojmova.

[roger]

Ceska zbrojevka i match sta 2 različita pojmova.

Ne bih se slozio, obzirom na neke rezultate sa sniper kupova.
Naravno, da na olimpijadu ili bijatlon ide anschutz ili walther, i to je posebna liga pusaka, u cjenovnom rangu 5k eur

Medjutim u konkurencijii na  lokalnim snajper kupovima, gdje se puca sa 22lr na 50 ili 100 m sa optikom, nije rijetka pojava, da CZ ostvari bolje rezultate nego anshutzi (baza 54, ili 64) u istim uvjetima. Ovdje sad govorimo o puskama u rangu do cca 140o - 1800 eur, a CZ cak i manje. U svakom slucaju, trenutno je pitanje o kvaliteti zlijeba, broju zloijebova u cijevi, radi teoretskog optimizarnja preciznosti. A CZ za match varijante stavlja veci broj zlijebova, pa se pitam da li to drzi vodu.
AKo vec nisu olimpijske, nazovimo ih onda serijskom malokalibarskom puskom koja u konkurenciji slicnih postize rezultate. Pitanje je da li povecanje broja zlijebova ima smisla? (a ne da li anshutz puca bolje od brno 2)

[Marko2Marko]

Naravno, da na olimpijadu ili bijatlon ide anschutz ili walther...

zato nema smisla da se pitamo ili je bolje veči broj žljebova; u CZ.

ako je neka stvar teoretički 1% bolja, a drugih 10 realno 99% slabije (cev, sprožilo, kopito, zaklep, ležišče, obrada.........), onda ovo nema absolutno nobenega smisla.
imho