Streljaštvo > Tehnika gađanja
Lov na velikim daljinama
kranjac:
pozdrav, zelio bih podrzati ljude koje zanima gadjanje na velikim daljinama jer to nemoze svatko i to je vjestina koju treba odrzavati tj vjezbati. tko se bavio streljastvom zna to dobro
Goran:
Postujem one koje ovo ne zanima i u puno stvari se s njima slazem ali dozovlite i nama manijacima mali dio ovo prostora. Onog koga ne zanima- jednostavno moze ovo preskociti kao glupost i bila stvar.
Kvalitetna puska postavljena u blok i upucana za 500 yardi moze postici grupu od 6 incha na ovoj daljini a to je 152 mm ako puca na 100 grupu manju od jednog incha sto je 25 mm radijus. Sto covjek ima bolju opremu i vecu brzinu zrna toliko vise smanjuje svoje greske i vanjske faktore koji utjecu na putanju zrna. Sto je manje vrijeme leta to je manji uticaj vjetra. Trazman je postavio dva odlicna video snimka i pokazao svoje znanje i tehniku i sta kvalitetna oprema moze uciniti i pokazao kako je kako i sta je moguce ali nazalost nije mogao pokazati kolik ose mucio, radio, potrosio i vjezbao da to ostvari. taj dio ( rad, trud i trosak) nikog ne zanima a mene smeta kad se neciji rad i trud omalovazava bez obzira dali se slagao s tim ili ne.
Planinski lov je jako komplexan dozivljaj i onaj ko ga nije dovoljno probao tesko mu je to uporediti sa sjedenjem na ceki. I onaj ko je jednom lovio divokoze odmah shvati da im je nekad nemoguce ili tesko prici da su mala, brza i krhka meta koju sam hitac sa daljine moze osvojiti. Tehnicki to je gadjanje mete visine 75 cm u krug od 250 -300 mm radijusa na recimo 300 m. Elevaciju ili vertikalni pomak je lako odrediti s malo vjezbe na strelistu i naravno ako imas optiku kojoj mozes vjerovati.Visina, temperatura, gustoca zraka, spin drift, uglovi pucanja i vjetar imaju svaki svoj uticaj. Vjetar je najtezi igrac za nadmudriti i uzme godina da se to dovede u neki podnosljiv nivo kontrole.
Moras imati kalibar koji pase brdskom lovu, tezini divljaci na pusci i optici kojima mozes vjerovati a i laser dobro dodje pogotovo ako ima funkciju izracunavanja pucanja uz ili niz brdo. Bazicno poznavanje balisitke jako puno pomogne tako da mozete naci soluciju za simptome koje mozete prepoznati. Vazno je obratiti paznju samo na faktore koji su vazni ili dominantni i koje mozete rjesiti a ignorirati one koji su nevazni i izvan kontrole. Poznavanje terena i ponasanja divljaci takodje puno pomogne. Pepi posalji poruku pa se mozemo popricati "off line".
roger:
Dva pitanja za Gorana i Trazmana:
1. Da li je efekat spin drifta, i magnus efekta po vasem razmiljanju: konstantan za odredjene uvjete, ili progresivan?
Odnosno, da li na 1000 metara iznosi 1 moa, na 900 metara 0.9, na 800 metara 0.8 moa, itd... Ili je u uvjetima neke gustoce, temperature, vlage zraka itd... konstantan u MOA vrijednosti, bez obzira na daljinu?
2. Vezano za efekat vjetra. Mozda ce pitanje zvucati glupo, medjutim - po vasem iskustvu, na koju stranu bocni vjetar zanosi zrno? Niz vjetar, ili u vjetar?
Naime ako putovanje zrna kroz medij usporedimo sa putovanjem broda na bocnom vjetru i kroz vodu, brod se uvijek okrece prema vjetru dok god ima neku brzinu, a umjesto da pada niz vjetar, brod ulazi u vjetar!
Fizikalno, objasnjenje je ovako: tocka okreta broda (pivot point), kad brod nema brzinu - nalazi se priblizno u tezistu vodene linije, negdje na sredini. Kad brod ima brzinu, i kad hidrodinamicki tlak poraste na prednjem dijelu ispred pramca, tada se i tocka okreta broda pomakne prema naprijed.
Vjetar pak djeluje u tocki geometrijskog tezista nadgradja (svih povrsina izvan vode), koja je slikovito - ostala negdje pri sredini trupa/nadgradja. Kako se zbog brzine kretanja broda - pivot point pomaknuo naprijed, a geom. teziste vanjskih povrsina ostao pri sredini, tada sila vjetra zavlaci brod srednjim i zadnjim dijelom niz vjetar, a pramac okrece prema vjetru, i brod vozi u vjetar.
Da li postoji ikakva veza koja moze povezati kretanje broda kroz fluid na bocnom vjetru, odnosno kretanje zrna na bocnom vjetru u zraku? To je drugo pitanje, slikovito ponovljeno.
Inace, da zavrsim pricu o brodu - kad brod izgubi brzinu, hidrodinamicki tlak na pramcu se smanjuje i izjednacuje sa okolnim tlakovima, pivot point se pomice opet prema sredini (u pribliznu visinu geometrijskog tezista nadgradja, ako se projekcijski poklapa s tezistem vodene linije), te se brod u slobodnom plutanju okrece bocno na vjetar. Ocito, Brzina je ta, koja ga okrece ka vjetru tokom plovidbe.
Goran:
Sad sam na poslu pa cu odgovoriti cim nadjem malo vremena. Dobra i relevantna pitanja i ima dosta slicnosti ali i razlika. medjutim dok se dodje do rjesavanja ovog problema strelac mora puno toga drugog znati i uvjezbati.
Mi prosjecno racunamo spin drift za 308W 1MOA za 1000Y/ 915 m a za brze i potentnije kalibre kao 300WM on je manji i prosjecno je vrerovatno izmedju 0.65 - 0.8 u zavisnosti od faktora.Brzina obrtaja metka oko svoje osi ili RPM takodje ima svoje efekte.
Goran:
Prije nego sto pocnes razmisljati o spin drift moras jako pazljivo postaviti optiku i centrirati koncanicu na pusku jer bilo kakvo iskrivljenje ugla/ kuta ce imati negativen efekte. na engleskom "rifle cant/ canting". Jednostavno koristi opremu koja osigura preciznu lokaciju koncanice ( njenu vertikalnost) ili pucaj i pomalo mici kad testiras na meti.
Uzmes metu na 100 y za MOA ili 100 za mrad i oznacis centar na sredini vertikalne linije od recimo metar visine.
U sred toga postavis centar i povuces 90 stepeni horizontalnu liniju. Prvo pucas grupu od 5 kom u centar mete i onda ides 10 moa ili 5 mrad ( je dovoljno) i pucas grupu i lijevo i desno da vidis da li je grupa na horizontalnoj liniji i kolika je udaljneost izmedju centra mete do sredine te grupe. Ako su tu obe ( lijeva i desna grupa ) na liniji sve je poprilicno dobro.
Visoki test preciznosti turete za vertikalni test. Sad pucas 10 moa ( 5 mrad za ove optike) iznad centra mete ( odvijes kapu turete i odvijes 10 moa ( 40 cliks za 1/4 moa optike) i opalis 5 metaka i onda dodas istu vertikalu za jos 10 moa i opet ponovis isti broj metaka. ako imas visi papir mete mozes ici jos 10 moa i opet ispaliti 5 komada. kad si to zavrsio onda pazljivo izmjeri udaljnosti izmedju grupa i utvrdi/ potvrdi da su iste zimedju centra i prvih 10 moa i onda dalje. Ako ti udaljneosti nisu iste moras utvrditi koliko optika ustvari nosi kad pomaknes 1 klik jer mozda nece biti 0.25 moa ili 1/4 nego nesto drugo kao 0.28. na ovaj nacin otklonis neku nepoznanicu i puno bolje znas svoju optiku i kako jos dobro radi elevacija. Dobro je da imas makar tri udaljnosti na koje se mozes osloniti u mjerenju i konsistenciji pomaka. Ako izmeris 10.47 inches ili 265.94 mm razmak izmedju grupa onda ti je optika precizna za moa. Kod Mrad mjerenja se takodje mora ponoviti ista distanca izmedju grupa. ja provjerim vertikalu i horizontalu tako da znam s cim imam posla i da li je optika precizna. Svakom se moze desiti greska bez obzira na ime sa strane proizvoda.
Dobro zrno nece imati problema dok leti velikom i nadzvucnom brzinom osim ako nema dizajn problem velika brzina je dobra ali moze biti problem ako je zrno izlozeno otporu zraka pod vecim uglom onda je i otpor veci i tu dolazi do pomjeranja i izbacivanja iz osnovne ose ( problem ne ziroskopske nego dinamicke stabilnosti projektila) ili tumbanja kako je neko rekao. Stabilnost zrna je mogucnost zrna da odrzava svoj vrh i putanju i odredjenom i namjenjenom smijeru i vracanje u tu poziciju ako je uznemireno vjetrom ili otporom zraka. repna stabilnost zrna radi tako da forsira centar aerodinamickog pritiska iza projektilovog centra mase i tako pravi projektil staticki stabilnim. kao pera na strelama.Zbog toga sto metak nema pera kao strela centar pritiska je ispred gravitaciskog centra mase i eto problema a rjesenje je dovoljna brzina okreta oko svoje ose da se ostvari ziroskopska stabilnost. Ona opet zavisi od: oblika zrna ( BC ) i RPM broja okretaja zrna u jedinici vremena ( a to je proizvod zavoja cijevi i inicijalne brzine).
najveci problemi se mogu izazvati od strane oblika metka, brzine i gustoce medija ili zraka.kako metak propagira kroz zrak puno brze gubi svoju brzinu nego brzinu okretaja po svojoj osi i u stvari ziroskopska stabilnost raste sa distancom. Milerova formula se bavi predikcijom ili stabilnoscu/ podobnosti nekog zrna za neku cijev. Brzina okretanja po osi postaje jako vazna kad metak izgubi brzinu i padne ispod brzine zvuka i tad pocnu problemi pogotovo ako je brzina rotacije umanjena.
Navigacija
[0] Lista Poruka
Idi na punu verziju