Forum LOVAC
Divljač => Lovište => Autor teme: TUROPOLJE - 12. 10. 2009. 14:25:04
-
slL slL slL kako stati na kraj nekontroliranoj sječi šuma u lovištima ,ima li toga i kod vas da se devastiraju čitave stotine hektara u samo jednoj godini hrasta , kestena, bukve naravno nepazeči se i na šumsko voče jer sve je to potrebno da bi divljač mogla opstati . Dali se kose i održavaju linije i prosjeke gdje divljač dolazi na ispašu i koliko je lovstvo usko vezano sa Hrvatskim šumama ?
Gdje se može obratiti u koje institucije i prijaviti ako je uočeno devastiranje šuma . ččč ččč ččč
-
Kako je na mom terenu dosta šuma u privatnom vlasništvu osnovao sam udrugu privatnih šumovlasnika u namjeri da se bolje gospodari šumama uz pomoć savjetodavne službe ministarstvu RRŠiVG.
U privitku je naš statut da vidite kakve su nam namjere i kako funkcioniramo. U subotu 10.10 održan je 4 godišnji Zbor Udruga privatnih šumovlasnika u Gudovcu popraćemn predavanjima o razvoju u gospodarenju šumom na privatnim posjedima.
U RH je u privatnom vlasništvu oko 18% šuma , a ostalim dijelom u ime države gospodari J.P. Hrvatske šume.Ovaj postotak će se eventualno malo ublažiti povratom imovine , pa je tako Ðakovačkoj nadbiskupiji zasada vraćeno 10000 Ha šume.
-
upravo kod nas u lovištu se ruši tkz. popova šuma i hrastovi debljine 50cm i to sve ,, mislim da se radi o nečem velikom jer je do sada srušeno preko 1000 hektara u zadnjih 5 g sve hrastovi koliko se vidi nezreli za rušenje ..
A ovo šta sada ruše mislim da se žure porušiti prije nego predaju nadbiskupiji .
Mislim šta je još ostalo od tih prekrasnih šuma to je za plakati ali poslije kako je srušeno raste samo jalša i jasen trnje i šaš .. Ruši se i šumsko voče šta znamo da je zabranjeno ali jednostavno slL slL slL slL slL.
Dali će ko tome stati na kraj pitanje je ..To sve ruše Hrvatske šume..
Ne uređuju se linije niti prosjeke nego je naše vrijedno lovačko rulkovodstvo u našem trošku očistilo sa malčerom i sa motornim pilama nekih 10 km linija tako da možemo normalno loviti .
I to je stvar šta po pravilu bi trebali obavljati Hrvatske šume .
-
soro ,, vrijedno lovačko društvo na čelo sa izvršnim odborom..
-
Kod nas nisu toiko problemi sa privatnim šumama jer 85 % spada pod hrvatske šume teaa
-
Kako se gospodari sumama u mom kraju???
Lose,jako lose,krade se na sve strane,finansiraju se stranke i politicki skupovi tim novcem.Divljaci je sve manje jer je manje i prostora gdje se ista prasi,lani,zimuje,krije itd.
Izvozi se hrast,bukva prve klase za mal novac,onda se opet to sve uvozi u obliku namjestaja,stolarije itd po 100 puta vecoj cijeni.
Al tako valjda mora bit,drugi svoje sume i ostala prirodna bogatsva pametno cuvaju,a nama na Balkanu takve stvari ne trebaju d13
-
Prošli tjedan bio sam u Sloveniji na javnoj aukciji drva organiziraniziranoj od strane privatnih šumovlasnika.
Bilo je izloženo oko 760 kubika drvne mase i cijene postignute licitacijom bile su 3-5 puta više od cijena koje se postižu pojedinačnom nagodbom.
Vrhunac licitacije bio je kad je jedan od šumovlasnika saznao da je među njegovim trupcima i jedan trupac rebrastog javora za kojeim su se strani ovlašteni licitatori pomamili te su izlicitirali cijenu od 7462 eura (sedamtisućačetiristotinešezdeset dva ).
samo mala digresija da se vidi kako je moguće dobro i pametno gospodariti šumama, jer kad žanješ onda ćeš i sigurno sijati, tj. ulagati u šumu.
-
slL slL slL kako stati na kraj nekontroliranoj sječi šuma u lovištima ,ima li toga i kod vas da se devastiraju čitave stotine hektara u samo jednoj godini hrasta , kestena, bukve naravno nepazeči se i na šumsko voče jer sve je to potrebno da bi divljač mogla opstati . Dali se kose i održavaju linije i prosjeke gdje divljač dolazi na ispašu i koliko je lovstvo usko vezano sa Hrvatskim šumama ?
Gdje se može obratiti u koje institucije i prijaviti ako je uočeno devastiranje šuma . ččč ččč ččč
1. Nije to nekontrolirana sječa kad ju kontrolira 10-ak vrsta inspekcija.
2. Devastiranje ti je preteška riječ. Šuma posječena i na tom istom mjestu raste nova mlada, isto ko što je i ta nekad bila mlada!
3. Ove godine stotine hektara, nagodinu još tolko itd...... za sto godina opet dođeš na isto mjesto.
-
upravo kod nas u lovištu se ruši tkz. popova šuma i hrastovi debljine 50cm i to sve ,, mislim da se radi o nečem velikom jer je do sada srušeno preko 1000 hektara u zadnjih 5 g sve hrastovi koliko se vidi nezreli za rušenje ..
Ne bi baš reko da je hrast od 50 cm nezrel za rušenje bl
A ovo šta sada ruše mislim da se žure porušiti prije nego predaju nadbiskupiji .
Mislim šta je još ostalo od tih prekrasnih šuma to je za plakati ali poslije kako je srušeno raste samo jalša i jasen trnje i šaš .. Ruši se i šumsko voče šta znamo da je zabranjeno ali jednostavno slL slL slL slL slL.
Dali će ko tome stati na kraj pitanje je ..To sve ruše Hrvatske šume..
Gdje piše da je zabranjeno rušit šumsko voće ?
Ne uređuju se linije niti prosjeke nego je naše vrijedno lovačko rulkovodstvo u našem trošku očistilo sa malčerom i sa motornim pilama nekih 10 km linija tako da možemo normalno loviti .
I to je stvar šta po pravilu bi trebali obavljati Hrvatske šume .
Ti bi da sve rade Hrvatske šume, a ne bi im dao rušit. ččč Vjeruj brzo bi propali da rade po tvom ...
-
Prošli tjedan bio sam u Sloveniji na javnoj aukciji drva organiziraniziranoj od strane privatnih šumovlasnika.
Bilo je izloženo oko 760 kubika drvne mase i cijene postignute licitacijom bile su 3-5 puta više od cijena koje se postižu pojedinačnom nagodbom.
Vrhunac licitacije bio je kad je jedan od šumovlasnika saznao da je među njegovim trupcima i jedan trupac rebrastog javora za kojeim su se strani ovlašteni licitatori pomamili te su izlicitirali cijenu od 7462 eura (sedamtisućačetiristotinešezdeset dva ).
samo mala digresija da se vidi kako je moguće dobro i pametno gospodariti šumama, jer kad žanješ onda ćeš i sigurno sijati, tj. ulagati u šumu.
Sve to stoji prijatelju, jedino ne znam kako bi ti organiziro pojedinačnu aukciju na kojoj bi bilo 5,8 MILIJUNA kubika , kolko HŠ sjeku godišnje z10
-
Ja govorim o udruzi privatnih šumovlasnika.
Kao što je i najavljeno na našim internet stranicama, 09.04.2010. SUPŠŠGZ organizira radionicu sa početkom u 17 sati u Ježdovcu, u društvenom domu, u suradnji sa VGČ Novi Zagreb Zapad i MO Ježdovec na temu” Biomasa i njeno korištenje u lokalnoj zajednici” uz sudjelovanje privatnih šumoposjednika i zainteresiranog građanstva.Broj sudionika je ograničen na 60 te se prijave primaju do 08.04. 2010. na info@privatne sume.com.
-
slL slL slL kako stati na kraj nekontroliranoj sječi šuma u lovištima ,ima li toga i kod vas da se devastiraju čitave stotine hektara u samo jednoj godini hrasta , kestena, bukve naravno nepazeči se i na šumsko voče jer sve je to potrebno da bi divljač mogla opstati . Dali se kose i održavaju linije i prosjeke gdje divljač dolazi na ispašu i koliko je lovstvo usko vezano sa Hrvatskim šumama ?
Gdje se može obratiti u koje institucije i prijaviti ako je uočeno devastiranje šuma . ččč ččč ččč
1. Nije to nekontrolirana sječa kad ju kontrolira 10-ak vrsta inspekcija.
2. Devastiranje ti je preteška riječ. Šuma posječena i na tom istom mjestu raste nova mlada, isto ko što je i ta nekad bila mlada!
3. Ove godine stotine hektara, nagodinu još tolko itd...... za sto godina opet dođeš na isto mjesto.
Pozdrav Boodez, vidim da si šumar, pa me zanima dali šumarija smije npr raditi golosijek, a da ne ostavi niti jedno stablo za sjeme, naime vidim da u jednoj šumariji tako rade-ostave nekoliko stabala na području koje su posjekli, a u nekim drugim, gdje sjeku privatnici, posjeku 3 brda, a da ne ostave baš ništa. ččč
-
Nije to baš tako....za sve postoje Osnove gospodarenja koje propisuju radove u šumi....nitko ne može sam odrediti što i koliko sječi......kad bi bilo tako onda ne bi bilo ni šume.... za sve postoji zašto i zato...šume u Hrvatskoj su jedne od najkvalitetnijih u Europi, i to po svemu....od biološke raznolikosti, načinu gospodarenja, kvaltete sastojina.....a sve to utječe na bonitiranje staništa za divljač
-
Osnove gospodarenja,kojekakvi pravilnici,10-tak vrsta inspekcija-sve su to kotacici istog mehanizma. Valjda se sumom moze gospodariti i drukcije osim da se zbrisu tisuce hektara odjedamput pa ti sad cekaj 100-njak godina da naraste nova.Suma ima i druge vrijednosti i uloge osim da jedan dan bude dovoljno debela za rusenje .Slazem se da u hrvatskoj (jos) ima puno i kvalitetnih suma , ali one nesmiju biti podloga za prezivljavanje jednog glomaznog drzavnog sistema. Ponekad me takvo gospodarenje kad se rusi na o-ho-ho hektara odjednom podsjeca na doba kad su komunisti krcili sume da bi dosli do plodne zemlje .E sad jeli bilo zbog plodne zemlje ili cega drugog nije tesko dokuciti ali posljedice su ocite i danas.
-
Znam da postoje nekakvi zakoni,ali pitanje kako se provode...
-
pepi 2, zašto si tako nabrijan.....zvučiš kao neki član udruge "zelenih", nisam upoznat sa tom problematikom o kojoj govoriš i tim pustim hektarima....lijepo odi u nadležnu šumariju i traži Osnovu gospodarenja gdje su propisani navedeni radovi za taj predjel.....raspitaj se i onda donosi zaključke....... iako neznam konkretni slučaj, vjeruj da sam poprilično kompetentan da to ovo napišem.... ovo ti samo kažem da se malo raspitaš za razloge tolike sječe.....
pozdrav, nema ljutnje....dobra kob
-
pepi 2, zašto si tako nabrijan.....zvučiš kao neki član udruge "zelenih", nisam upoznat sa tom problematikom o kojoj govoriš i tim pustim hektarima....lijepo odi u nadležnu šumariju i traži Osnovu gospodarenja gdje su propisani navedeni radovi za taj predjel.....raspitaj se i onda donosi zaključke....... iako neznam konkretni slučaj, vjeruj da sam poprilično kompetentan da to ovo napišem.... ovo ti samo kažem da se malo raspitaš za razloge tolike sječe.....
pozdrav, nema ljutnje....dobra kob
Eh sad dok sam pisao ovaj ``nabrijani`` tekst kao i uvjek imao sam smjesak od uha do uha, iako me ponekad nesto strecne oko srca,ali mozemo to pripisati zrelim godinama i dugoj zimi.
Daklem nisam nabrijan , nisam ni uclanjen u `zelene` nego imam oci pa vidim , a dosta dugo pamtim,pa konstatiram (sa zaljenjem) -tamo gdje su nekad bile lijepe debele sume danas su neprohodne sikare.Nemoras sve shvatiti doslovno , znaci nisu hektari suma skinuti od danas do sutra i tisuce u kontinuiranom nizu ,ali sto simo danas, sto malo dalje sutra ..
Uostalom 5,8 milijuna m3 drvne mase godisnje ne izadje iz ciste prorijede valjda.
Gle sad ovo , vozim se neku noc automobilom preko Bilogore , u jednom momentu mi se ucinilo da sam se izgubio ,zaboga dobro mi je poznat put ali na jednom mjestu gdje je cesta prolazila kroz sumu sad je cistina-sume nema! Imao sam osjecaj da cu ispasti nekud sa ceste.Grozno i jos po noci.Odi na Google Eart pa pogledaj iz zraka , flekova od stotinjak hektara gdje za sto godina bude suma koliko hoces. A nekad ne tako davno tu je vec bila suma.Nema ljutnje! dk
-
Gospodine Markiza, vidim da se razumijete u te stvari pa bih vas kao stručnjaka htio pitati zbog čega je skrbnicima koji se brinu za te naše šume toliko zanimljiv kesten tj. zbog čega ga se u zadnje vrijeme toliko sječe. Nemogu vjerovati da je on toliki zagađivač pa da je tolika potreba da ga se sasječe. Napominjem da se ne radi o samo starim stablima kestena već tu ima kestena koji je kako bih se ono reklo u najboljoj snazi, štoviše takvi su i najzanimljiviji.
-
Eh sad dok sam pisao ovaj ``nabrijani`` tekst kao i uvjek imao sam smjesak od uha do uha, iako me ponekad nesto strecne oko srca,ali mozemo to pripisati zrelim godinama i dugoj zimi.
Daklem nisam nabrijan , nisam ni uclanjen u `zelene` nego imam oci pa vidim , a dosta dugo pamtim,pa konstatiram (sa zaljenjem) -tamo gdje su nekad bile lijepe debele sume danas su neprohodne sikare.Nemoras sve shvatiti doslovno , znaci nisu hektari suma skinuti od danas do sutra i tisuce u kontinuiranom nizu ,ali sto simo danas, sto malo dalje sutra ..
Uostalom 5,8 milijuna m3 drvne mase godisnje ne izadje iz ciste prorijede valjda.
Gle sad ovo , vozim se neku noc automobilom preko Bilogore , u jednom momentu mi se ucinilo da sam se izgubio ,zaboga dobro mi je poznat put ali na jednom mjestu gdje je cesta prolazila kroz sumu sad je cistina-sume nema! Imao sam osjecaj da cu ispasti nekud sa ceste.Grozno i jos po noci.Odi na Google Eart pa pogledaj iz zraka , flekova od stotinjak hektara gdje za sto godina bude suma koliko hoces. A nekad ne tako davno tu je vec bila suma.Nema ljutnje! dk
[/quote]
nema problema......vjerujem ja sve što kažeš da je tako stvarno na terenu.....samo bi trebalo vidjeti zašto se to radilo i koji je razlog....ovako možemo davati svakojaka mišljenja......
-
Gospodine Markiza, vidim da se razumijete u te stvari pa bih vas kao stručnjaka htio pitati zbog čega je skrbnicima koji se brinu za te naše šume toliko zanimljiv kesten tj. zbog čega ga se u zadnje vrijeme toliko sječe. Nemogu vjerovati da je on toliki zagađivač pa da je tolika potreba da ga se sasječe. Napominjem da se ne radi o samo starim stablima kestena već tu ima kestena koji je kako bih se ono reklo u najboljoj snazi, štoviše takvi su i najzanimljiviji.
Pozdrav Harry P, vjerojatno misliš (mislite, valjda možemo na ti) o sastojinama pitomog kestena....njihovi prirodni areali su područja Korduna i Banije, također ima sastojine pitomog kestena i u Parku prirode "Medvednica".... brežuljkasti i brdski tereni....valjda misliš na to područje ..... pitomi kesten je jako osjetljiva vrsta i oboljeva od tzv. raka kore pitomog kestena čiji je uzročnik gljiva (mislim da sad ne treba pretjerivati koja i kakve su posljedice za kesten)......uglavnom stvara velika oštečenja na sama stabla kestena.....e sad kakvi su propisi za radove izvedene na terenu treba vidjeti da li je to sanitarni sijek, proreda ilil glavni prihod, ali je činjenica da je kesten popularan zbog kvalitete drveta, zbog proizvodnje tanina i naravno zbog svog ploda.....to bi bilo uktatko....pozdrav
-
Al nitko ne odgovori meni na pitanje -dali se smije vršiti gola sječa ili se mora i štogod ostavit-kakvi su propisi???
-
Nije to baš tako....za sve postoje Osnove gospodarenja koje propisuju radove u šumi....nitko ne može sam odrediti što i koliko sječi......kad bi bilo tako onda ne bi bilo ni šume.... za sve postoji zašto i zato...šume u Hrvatskoj su jedne od najkvalitetnijih u Europi, i to po svemu....od biološke raznolikosti, načinu gospodarenja, kvaltete sastojina.....a sve to utječe na bonitiranje staništa za divljač
Mi nismo ni sumnjali da ne postoje propisi ali znamo i jako dobro da ih se ne pridržava i to u jako velikoj mjeri ..
ovi gore pogledaju koliko im treba i narede da se iz nekoliko šumarija potrebno izvaditi toliko i toliko tisuča kubika sve prođe kroz papire i svi zadovoljni a stvarno stanje na terenu se zataškava . A to da su naše šume kvalitetne i prave ,, samo sa statistikama iz 90 - ti .. danas da je pravna država mnoge bi mamice zaplakale .
Stvarno stanje na terenu je sasvim drugačija slika u šumama i na oranicama ( šikarama ).
-
G. Boodez mislim da ova generacija šumara se večinom brine o rušenju..
Dovoljno sam star da sam mogao vidjeti kako se kvalitetno gospodari sa šumama i nije padalo na pamet niti jednom sjekaču da sruši šumsko voče jer na tim prostorima obitava divljač kojoj je to prirodna hrana , kao i kesten bukvica , žir itd . Bio je nadziran od šumara koji su vodili brigu uo šumama a danas se najviše brine o proračunu .
Evo jednog primjera .. Nadležnima je potrebno x broj kubika da se popuni proračun 1 ) proglasi se dio da se suši drveče ili je bolesno i provede kroz papire i sječe je slobodna .. ( i prije su se sušile šume i bilo je bolesno drveče tada su se vršile izlučivanje posušenih ili bolesnih jedinki a ne ko danas po tri četiri odjela odjednom .
Ako ste toliko osposobljeni G Boodez recite mi samo ko je onda zadužen za čiščenje linija ( zbog opasnosti od požara ) ili ko je nadležan za održavanje ravnoteže u ŠUMSKIM DOBRIMA .Šta ako svojim ( ne ) postupcima narušavate ravnotežu u šumama i divljač zbog nedostatka hrane odlazi u druge predjele npr. oranice i vrši štete na usjevima , livadama ..
Znaći samo jedno da ste narušili ,,Bonitet jednog lovišta ,, a po vašem stručnom mišljenju ne snosite nikakvu odgovornost ..
Dali znate da jedna šumska cesta ( makadam) več ugrožava bonitet lovišta kao i mir u lovištu .
Ovo sve pišem jer volim prirodu i lov i svakako mi je jasno da postoji vrijeme kad je potrebno uzeti plodove napornog rada iz šumskih predjela ( rušenje zrelih šuma ) kada dođe vrijeme za to.
-
Pozdrav Boodez, vidim da si šumar, pa me zanima dali šumarija smije npr raditi golosijek, a da ne ostavi niti jedno stablo za sjeme, naime vidim da u jednoj šumariji tako rade-ostave nekoliko stabala na području koje su posjekli, a u nekim drugim, gdje sjeku privatnici, posjeku 3 brda, a da ne ostave baš ništa. ččč
Trebalo bi mi malo više da ti to objasnim al pokušat ću u par rečenica.
Takva stabla se ne ostavljaju zbog sjemena jer je tu sjeme davno palo i nikla je mlada šuma, već zbog ekologije i ljudske percepcije (nije sve golo). Ona se mogu a ne moraju ostavljat. Obično se nakon 10-ak godina sama posuše (ovisi o vrsti) jer su se iz zaklona šume odjednom našla na otvorenom izložena svim mogućim utjecajima. Ako se ne posuše imaš problem, rašire se i ne daju mladoj šumi ispod sebe da se razvija, postanu predrast. Najčešće ih se sruši u njegama nekoliko godina poslje... Ja obično ostavim divlje kruške i slične zanimljive vrste jer se na rašire jako i ne guše mi rastiće...
-
G. Boodez mislim da ova generacija šumara se večinom brine o rušenju..
Moš ti mislit šta oćeš. Ja ne tvrdim da su svi zlatni, al znam da debela većina šumara itekako brine o šumama.
Pogledaj samo razliku između državnih i privatnih šuma i sve će ti bit jasno....
Dovoljno sam star da sam mogao vidjeti kako se kvalitetno gospodari sa šumama i nije padalo na pamet niti jednom sjekaču da sruši šumsko voče jer na tim prostorima obitava divljač kojoj je to prirodna hrana , kao i kesten bukvica , žir itd . Bio je nadziran od šumara koji su vodili brigu uo šumama a danas se najviše brine o proračunu .
Sjekač ruši ono što mu ja obilježim. Gledaš na sve sa stajališta lovca, i dobro, samo nikad ne zaboravi da šumski plodovi služe u prvom redu za razmnožavanje drveća a ne za hranu divljim svinjama.
Evo jednog primjera .. Nadležnima je potrebno x broj kubika da se popuni proračun 1 ) proglasi se dio da se suši drveče ili je bolesno i provede kroz papire i sječe je slobodna .. ( i prije su se sušile šume i bilo je bolesno drveče tada su se vršile izlučivanje posušenih ili bolesnih jedinki a ne ko danas po tri četiri odjela odjednom .
Ako se pokoje drvo u nekom odjelu osuši nije problem i to je redovna pojava. Ali ako svake godine iz nekog odjela vadiš 100 suhih komada i stvaraju ti se rupe u šumskom sklopu, onda je nešto kardinalno pošlo po zlu i takvu je šumu najbolje pomladit pa posjeć što prije to bolje. To se danas nažalost događa s Lužnjakovim šumama a razlog je gotovo uvjek isti - spuštanje ili rjeđe dizanje nivoa podzemnih voda. Zato kad čuješ da vodoprivreda planira neke bolesne kanale Dunav-Sava ili hidrocentrale na Dravi možeš pretpostavit šta će se desit pa zajedno samnom pred bagere stat s puškom ;D
Ako ste toliko osposobljeni G Boodez recite mi samo ko je onda zadužen za čiščenje linija ( zbog opasnosti od požara ) ili ko je nadležan za održavanje ravnoteže u ŠUMSKIM DOBRIMA .Šta ako svojim ( ne ) postupcima narušavate ravnotežu u šumama i divljač zbog nedostatka hrane odlazi u druge predjele npr. oranice i vrši štete na usjevima , livadama ..
Znaći samo jedno da ste narušili ,,Bonitet jednog lovišta ,, a po vašem stručnom mišljenju ne snosite nikakvu odgovornost ..
A šta kad ti divljač cjelu godinu hraniš kukuruzom pa ona da smanji kiselinu u želudcu guli koru s drveća i tako ga uništava ? Oćeš platit tu štetu, a kriv si 100%? A šta kad se srne skupe na sječinama pa pogrizu vrhove na 90% mladog drveća i prave bonsaije od njih? A šta kad svinje pojedu sav žir iz godine u godinu pa nemožeš pomladit šumu, oćeš ti osigurat zaštitu na što te obvezuje zakon o lovstvu? Di je tu ravnoteža ?
Dali znate da jedna šumska cesta ( makadam) več ugrožava bonitet lovišta kao i mir u lovištu .
Mir u lovištu je sastavni dio boniteta. Šumska cesta narušava mir, to je točno ali ako budeš redovito kosio bankine dobit ćeš svjetlu prugu koja DIŽE bonitet za srnad i jelensku divljač, čak mislim i za svinje al nisam 100 %.
A da li ti znaš da svi koji koriste šumske ceste plaćaju naknadu za to, OSIM LOVACA ?
Ovo sve pišem jer volim prirodu i lov i svakako mi je jasno da postoji vrijeme kad je potrebno uzeti plodove napornog rada iz šumskih predjela ( rušenje zrelih šuma ) kada dođe vrijeme za to.
Potpisujem ovo, i nadam se da ces neke stvari pogledat i iz druge perspektive z10
-
ups, kolki post, neću više...
Pozz markiza, šumasti moj z10
Ne znam dal će mi se dat više obješnjavat jer je šumarstvo previše slično lovstvu, ko se time ne bavi osuđuje i ne razumije. Jbga ja baš volim te dve stvari pa me stalno napadaju, to me pomalo živcira pa izbjegavam rasprave...
zagi
-
boodez stvarno si u skarama izmedju lovstva i sumarstva,ali tu si se sam metnuo, ili je sudbina tako htjela. na ovom forumu vidis nije uputno zauzimati se samo za jednu stranu , a i meni su skoro suze profrcale dok sam citao kakvu stetu srne rade na prosjekama ili svinje skidajuci koru sa drveca ili ..nije vama sumarima lako , no niste ni za zaliti,tamo gdje gospodarite sumama gospodarite i sa divljaci-uglavnom. divljac zaista radi stete u sumama i sumari ju uredno odavno biljeze u statistiku i ne samo kod nas , netko je negdje napisao da u njemackoj pod kotacima automobila nastrada vise(srnece) divljaci nego sto je mi uopce imamo , a oni hvala bogu imaju puno lijepih suma i puno,puno divljaci ne samo srnece.. ali su malo drukcije organizirani. i sve stima. http://www.sumari.hr/sumlist/gootxt.asp?id=196405&s=77 (http://www.sumari.hr/sumlist/gootxt.asp?id=196405&s=77)
-
Pepi2 d4
G. Boodez svakako shvačam da se vi brinete o šumama i na nekim predjelima u RH sam zadivljen radom u uspjesima gospodarenja šumama .
U svezi međusobnog suživota lovstva i gospodarenja šumama tvrdiš da su plodovi drveča samo za razmnožavanje drveća i nadam se da ovo neće čitati neki tvoj profesor koji te je učio do tvog sadašnjeg zvanja.
Mislimda svaki lovac koji položi u Njemačkoj lovački ispit bi se lijepo nasmijao i promrmljao ( ma to je neko pleme sa balkana )
Dovoljno dugo sam se družio i još se družim sa njemačkim lovcima koji se dive prirodi i prirodnoj raznolikosti RH ali se čude kako smo sve mogli tako sačuvati do 90 tih a sada u 10 - 15 g uništiti . svaka čast onima koji su sačuvali svoj obraz i dostojanstvo u ovim teškim vremenima..
Jedno i osnovno pravilo za očuvanje prirodne baštine : zajedničkim radom Šumarstva i Lovstva i očuvanjem šumskih predjela i divljači ,uspostavljati ravnotežu u tom prirodnom lancu .
Možemo i ovako jer šumari uvjek se dižu iznad lovaca i lovstva , ako imaš određene tabele i prihode , rashode ZARADE od šuma i stavi koliko se na tim prostorima može zaraditi od lovstva ali profesionalno ..
ako se pogleda da su linije pokošene samo u onim predjelima gdje gospodare Hrvatske šume sa lovištima a u nekim predjelima nisu košene niti se kroz njih može proći unazad 20 g da nešta ne štima u cijelom sistemu .
Dolazi ono ma oni i onako neznaju šta smo mi dužni obavljati .
Ovdje ne govorim da su šumari lijeni ili nesposobni nego su jako zakinuti ili sputani tuđim neznanjem ili nekom namjerom a to sve se odražava na konačnici na prirodnu ravnotežu gdje su mnogi zakinuti i moraju ulagati mnogo više u rad i očuvanje prirodne ravnoteže..
-
Prihrana kukuruzom --- pa moramo prihranjivati da bi osnovni fond divljači imao se sa čim prehraniti jer su nam u zadnjih 20 g devastirani 1500 hektara hrastovih šuma sa time i drveča šumskog voća.
To kako se mora guliti kora sa drveča radi ( kiselina) :shok:
A šta se tiće privatnih šuma daleko su u boljem stanju od državnih .
A ako nisu opet se vračamo na Hrvatske šume jer su one do unazad određenog vremena određivale gospodarenje i u privatnim šumama ili sam u krivu pljus
Sori ali u svim segmentima privrede je u RH tako nema timskog rada nego svako vuče na svoju stranu žalosno ali istinito.
Dobri sluge loši gospodari....
-
ups, kolki post, neću više...
Pozz markiza, šumasti moj z10
Ne znam dal će mi se dat više obješnjavat jer je šumarstvo previše slično lovstvu, ko se time ne bavi osuđuje i ne razumije. Jbga ja baš volim te dve stvari pa me stalno napadaju, to me pomalo živcira pa izbjegavam rasprave...
zagi
Pozdrav Boodez!
Tako mi je i samom.....umjesto da smo složni napadi dolaze sa svih strana, evo vidis kako reagira ekipa na struku.....nije im lako objasniti...
-
U svezi međusobnog suživota lovstva i gospodarenja šumama tvrdiš da su plodovi drveča samo za razmnožavanje drveća i nadam se da ovo neće čitati neki tvoj profesor koji te je učio do tvog sadašnjeg zvanja.
Nisam napiso da su plodovi samo za razmnožavanje, pročitaj malo bolje.
Možemo i ovako jer šumari uvjek se dižu iznad lovaca i lovstva , ako imaš određene tabele i prihode , rashode ZARADE od šuma i stavi koliko se na tim prostorima može zaraditi od lovstva ali profesionalno ..
Taj bi podatak šumarima išo na ruku pa ću ga prešutit. Primjer ti je Baranja, u kojoj je lovstvo uvjek imalo prednost jer šume vrbe i topole u Ritu ne vrede ko oni jelenčići što tamo rastu.
ako se pogleda da su linije pokošene samo u onim predjelima gdje gospodare Hrvatske šume sa lovištima a u nekim predjelima nisu košene niti se kroz njih može proći unazad 20 g da nešta ne štima u cijelom sistemu .Dolazi ono ma oni i onako neznaju šta smo mi dužni obavljati .
Hm, vidim da te muče te linije... Jel pričaš o prosjekama ili o šljukaricama? Na mom terenu nema ni jedne prosjeke kojom se ne može proć u kravati i odjelu, a lovište nije od HŠ. A ako pričaš o šljukaricama, one su privremene i cilj je da zarastu.
Suradnja je najvažnija. Toga negdje ima, a kolko vidim ne svuda....
-
Vidim da svi nešto uspoređujete NJemačku sa HR, pa cu i ja par podataka iznest.
U njemačkoj je istina puuuuno veći broj srneće divljači po hektaru, al to nema veze sa šumama niti s bonitetom. To ima veze s našim mentalitetom i činjenicom da srna stane u ranac !
Njihove šume su cca. 80% plantaže ili kulture najčešće smreke, pa nije ni čudo što se dive našima. U zadnjih 30-ak godina ulažu puno da bi opet dobili prirodne šume na tim terenima. Tako je i kod nas jedno vrijeme bila manija sječe hrastovih šuma i sadnje topola jer brzo rastu ?!? Na sreću malih razmjera.
Moj kolega njemac je odstrelio jelena prošle godine dole. Kad je inspektor vidio rogove pljus dobio je kaznu od 400 eura jer je jelen bio mlad i perspektivan. just Da mi je ovo vidjet kod nas d4
Odstrelni planovi se rade tako da se sastanu predstavnici poljoprivrednika i lovaca. Pa onda svađa, gle čuda, lovci bi da se puca što manje a poljoprivrednici što više. Država obično, pogađate, stane na stranu poljoprivrednika...
Mogo bi nabrajat do sutra...
-
Decki nije rijec o nikakvim napadima na struku ,nije tesko ni objasniti ukoliko imate volje i tezine za to,samo kad se govori o sumama morate biti svjesni da smo mi u Hrvatskoj posebno osjetljivi po tom pitanju jer sume su tu oduvjek imale svoju ekonomsku komponentu, sto je razumljivo jer smo zemlja u kojoj jos ima preko 2 miliona hektara raznolikih suma ,znaci sa ekonomskog aspekta vrlo zanimljivo i svima bjelodano, a onda danas vrlo aktualno -suma ima i svoju ekolosku komponentu pa mislimo da nam je suma vrlo vazan faktor u sprecavanju zagadjenja zraka-osobito interesantno onima koji zive u velikim gradovima ili u njihovoj blizini, i klimatskih promjena ,cijim smo posljedicama upravo sad svi svjedoci.
nekad me je moj ucitelj ucio da su parkovi pluca grada(danas ga vise nema ,a ni sume parka u kojoj je nama prvacicima to govorio),ja bih jos rekao sume su pluca nase zemlje i globalno cijelog svijeta.sume su i svojevrsni filter i garant cistih pitkih voda s cijom kvalitetom i kolicinom se takodjer jos mozemo ponositi u Hrvatskoj , mozda nam je to i najznacajniji prirodni resurs kojemu ce cijena i vrijednost biti neupitna u vremenu koje dolazi. tamo gdje je suma nema stetnog talozenja ni erozije odnosno nepovoljne promjene konfiguracije terena.
svatko na stvar gleda zavisno u kojem cosku stoji,ja u sumi vidim hladovinu i toplinu ,cisti zrak i pitku vodu,cistu i ekoloski prihvatljivu energiju, zalog za buducnost, nekazem da netreba sjeci , ali neosporno je da se zadnjih 20-tak i vise godina suma ekonomski lose iskoristava,pa covjek ima osjecaj ponekad, da vi iz drugog coska u njoj vidite place za sebe i svoje kolege u zamjenu za jeftino izvezene trupce..
kolega boodez dobro si napisao s nasim mentalitetom ,ali ne bi se ja zaustavio samo na srni..
suma je samo jedan dio slagalice u nasem eko-sistemu , bitno je da svi elementi budu u dobroj formi , nasega kolegu zanima kako se gospodari sa sumamau vasem lovistu?
-
Pepi2 ,,Hvala na pomoći ,, d4
-
-----------------------------------------G. Booodez
Sjekač ruši ono što mu ja obilježim. Gledaš na sve sa stajališta lovca, i dobro, samo nikad ne zaboravi da šumski plodovi služe u prvom redu za razmnožavanje drveća a ne za hranu divljim svinjama.
-----------------------------------------
Ako laže koza laže i rog
--------------------------------------------------------
Hm, vidim da te muče te linije... Jel pričaš o prosjekama ili o šljukaricama? Na mom terenu nema ni jedne prosjeke kojom se ne može proć u kravati i odjelu, a lovište nije od HŠ. A ako pričaš o šljukaricama, one su privremene i cilj je da zarastu.
--------------------------------------------------------
Kod nas su linije i prosjeke isto..... A nikada nisam tvrdio da se kod tebe nemože u lov po linijama iči u odjelu i kravati nego navodim primjere raznih lovišta u kojima je suprotno .
Bio u lovu kod bjelovara i sasvim je druga situacija i gospodarenje šumama ..
Kod nas bi se isto trebalo kažnjavati kod nekontroliranog ili nestručnog odstrela ali mislim da se kod nas stime mnogi nebi složili jer nemaju izobrazbu kakvu bi trebao imati svaki lovac koji je stažirao i uči a ne kao danas za tri dana postane lovac i tada nezna nabrojati pet vrsta drveča u šumi i ne razlikuje rase pasa nego za posavskog gonića viće da je šareni čuko pretjerao svinje :shok:
-------------------------------------------
Njihove šume su cca. 80% plantaže ili kulture najčešće smreke, pa nije ni čudo što se dive našima. U zadnjih 30-ak godina ulažu puno da bi opet dobili prirodne šume na tim terenima. Tako je i kod nas jedno vrijeme bila manija sječe hrastovih šuma i sadnje topola jer brzo rastu ?!? Na sreću malih razmjera.
--------------------------------------------------------
Sve ovisi u kojoj pokrajini ----a to je istina pa im se odbila od glavu nakon velikih oluja .
Ko bi imao veču zaradu lovstvo ili šumarstvo to ovisi opet od lovišta do lovišta ..
-
.....Turopolje i Pepi2....
......dečki stvarno pretjerujete uf, mislim da ovo nema smisla, step
.........za vašu informaciju oko te priče da su parkovi i šume pluća gradova te da ih sad nema, znanstveno je dokazano da šume kojima se gospodari (u kojima se vrše šumsko-uzgojni radovi i svi radovi prema Pravilniku o uređivanju šuma) proizvode znatno više kisika od šuma u kojima se ne gospodari....( nemojte sad počimati opet sa svojim forama i naglascima na "pravilno gospodari" jer se tako i gospodari u RH, činjenica!... već prije objašnjeno)
....možda to vama nije jasno, ali sam siguran da će se kolega boodez složiti smnom
-
Naravno , rol rol lizi
-
Kolege lovci, dajte malo meni tajnom simpatizeru šume i šumarske struke objasnite kaj su šljukarice, čemu služe, ko ih stvara i gdje. A drugo, čemu služe šumske prosjeke i kakva je njihova uloga u 1.)lovnom i 2.) drvno-tehnološkom smislu? Hvala unaprijed, zanimaju me stručni,meritorni stavovi i odgovori. Pozz svim šumarima zagi
-
Samo da se ukljucim malo u raspravicu sa pogledom iz mog kuta.
U mom kraju kad se gleda opcenito gospodarenje prostorom - Hr sume su svjetlosnim godinama ispred svih.
Oni (bar ovdje) stvarno ulazu, sade, probijaju pozarne puteve, postavljaju rampe i australske resetke, krce itd.
Privatno zemljiste nekad davno poljoprivredno toliko je zapusteno i zaraslo da je za plakat - vlasnicima se ne da ni papire sredit, a kamo li nesto drugo, privatne sume su u redu kod onih koji ih sjeku i odrzavaju za ogrjev - ostalo isto zarasteno, ostaje zemlja u vlasnistvu lokalne uprave. Hvala bogu da je nema puno - i da gro terena drze sume. Lokalni politicari bi to odavno urbanizirali, prodali i raz*ebali da je njihova.
inace ne radim u Hs, niti imam ikakve veze sa njima - samo primjecujem i dajem balans raspravi.
-
Naravno jer to je njihova dužnost i prvenstveno posao..za kojeg su dobro plačeni..
-
Drago mi je da se javljaju prijatelji lovci iz svih krajeva i daju sliku gospodarenja u lijepoj našoj..
-
Nama laicima koji nismo ljudi od struke ćini se da se šume nekontrolirano sijeku da ne velim devastiraju. Ali to je samo varka. Postoje ljudi od struke koji pregledaju svaki odjel ili svako stablo prije nego se sruši. Oni imaju svoje dugogodišnje planove sječe i pošumljavanja.
I gdje se izvrši ćista sjeća za par godina , eto ljepe branjevine, pa za par godina eto digla se mlada šumica. Mogu navesti jedan primjer na Psunju,koji je velika planina i dosta se vrši eksploatacija, ali ima jedan dio koji nazivaju ARBORETUM ali bi prije rekao da je to prašuma sa višestoljetnim stablima.
Od koji se veliki dio sam srušio ili od naleta vjetrova i sve je neprohodno i trune.
Dakle da nema šumara- strućnih ljudi tako bi nam izgledale sve šume.
-
Veliki šumar , književnik i pripovjedač Josip Kozarac (1856 - 1906 ) smatrao je da se u to vrijeme previše uzima , a premalo daje u uzgoju i zaštiti šuma . No na sreću svih nas koji živimo stoljeće nakon njegove smrti , mi u RH moramo biti sretni da su naše šume ono o čemu naši "uzori " u EU samo mogu sanjati , odnosno da da se našim šumskim bogatstvom gospodarilo uvijek domačinski , bez obzira što mi kao laici svaku golosječu smatramo kao ataku , a ne kao redovno gospodarenje .
Zato pustimo našim šumarima da rade ono za što su se školovali , jer ipak oni žive od šume , a nama je šuma samo mjesto gdje volimo biti i brinuti se za divljač.Bez kvalitetnog gospodarenja šumom ne bi bilo ni 1/10 divljači koju imamo u svojim osnovama.
-
Ja sam radio kod nas(BiH) doznaku sa sumarima tj. prije sjece u odredjenim odjelima biljezio stabla za rusenje i znam da smo za dan doznacivali oko 350-400 stabala koja je sumar svrstavao u 3 klase i vodio evidenciju o kojoj se vrsti radi,mjerila se debljina itd.
Znam i da su doznaku radili samo sumari sa 4 i preko godina radnog iskustva,takodje su radili odjele gdje su inace bili na duznosti tako da znam da su poznavali jako dobro sta uopste imaju u odjelu,sumsko voce,brekinje i to nismo dirali mada smo racunali koliko recimo kosta jedna divlja tresnja kad bismo naisli na nju i sl.
Puno puta mi nije bilo jasno zasto se negdje rusi vise stabala,negdje manje,nekad uzmu zdravo,a svako bolesno se uzimalo pa makar sve porusili.
Normalno mene tada nije zanimalo nista osim da doznacim stablo i uzmem platu,vise sam gledao gdje su tragovi i gdje ima divljaci uf
Al da imamo dobrih i kvalitetnih suma imamo sigurno..
-
Sa sva ke strane zemlje ponešto.. drago mi je da se javljate iz djelovima gdje se gospodari dobro .
A nema ništa goreg ako se gdje se prije posjekao hrast i tu je od pamtivjeka a sad raste topola ,jasen ili jalša .
-
Tu gdje se posjekao hrast, a sad raste topola i ostale pionirske vrste je iz tog razloga što je prirodni pomladak nestao iz opravdanih razloga (najčešće su to šokovi u sastojini kao npr. povlačenje podzemnih voda i dr. popratni faktori da ne nabrajam). Tad se pristupilo pošumljavanju,pa popunjavanju- ne bih sad objašnjavao ove termine,a ako to nije uspjelo CILJ je stvoriti ŠUMSKO TLO gdje do izražaja dolaze vrste koje je Turopoljac nabrojao,a kad se stvore uvjeti unijet će se hrast.
-
Mislim da to ja neču doživjeti ;)
-
Neki dan sam prolazio kroz Spačvansku šumu... pa što je ono dole , ne kužim se u šumarstvo ali je zlo koliko je šume pod kosu porušeno! paci paci paci Baš mi došlo žao kad sam to vidio - a nekad mi je bilo najljepše kad sam prošao granicu i vidim takovu šumu na samom ulazu u Hrvatsku - uvijek mi palo na pamet kakva sve divljač se kreće kroz nju.
Ima dosta forumaša iz tog dijela Hrvatske , što vi kažete na to i gdje završavaju ti silni stoljetni kubici hrastovine?
-
U šumi u vlasništvu Hrvatskih šuma u ograđenom lovištu se kreče gladna divljač ,a ona koja se nekreče uginula je od gladi .
-
Upravljanje spačvanskim šumama je jednom riječju,ekocid.
I da se mene pita ti koji to dozvoljavaju i rade bi gulili robiju.
-
Inače "odjel lovstvo" u Hrvatskim šumama totalno je sporedna stvar, njih zanima samo eksplatacija drvne mase.
-
U šumi u vlasništvu Hrvatskih šuma u ograđenom lovištu se kreče gladna divljač ,a ona koja se nekreče uginula je od gladi .
U kojem to lovištu, kolega?
-
Neki dan sam prolazio kroz Spačvansku šumu... pa što je ono dole , ne kužim se u šumarstvo ali je zlo koliko je šume pod kosu porušeno! paci paci paci Baš mi došlo žao kad sam to vidio - a nekad mi je bilo najljepše kad sam prošao granicu i vidim takovu šumu na samom ulazu u Hrvatsku - uvijek mi palo na pamet kakva sve divljač se kreće kroz nju.
Ima dosta forumaša iz tog dijela Hrvatske , što vi kažete na to i gdje završavaju ti silni stoljetni kubici hrastovine?
Ja sam šumar po zanimanju,ne znam šta je stvarno stanje odnosno što ste vidjeli, ali pretpostavljam da ste vidjeli dovršni sijek određenog odjela što bi laički značilo da je određena sastojina doživjela svoj vrhunac, ako je hrast u pitanju, onda je to cca 140 godina starosti i tad se siječe, ispod je pomladak hrasta koji će se njegovati, čistiti i opet će na tom mjestu biti sastojina,samo što će je sjeći naši praunuci. To je jedan ciklus, ne znam što je tu vama toliko čudno?! Kubici se prodaju na tržištu, drvne industrije itd. Sada, Štef, ne znam jel tebe pati zbog čega se ruši ili gdje to završava?
-
7 rem mag kao šumar možeš mi pojasniti sjeću Kaptolske (popove) šume, odnosno dali tamo mora doznaku i ostalo nužno prije sjeće izvršiti strućno osoblje iz šumarije ili netko drugi . Gledam svakodnevno sjeću Hrasta starosti oko 50 - 60 godina i odvoz trupaca a prića je da to sjeće Kaptol. Čudno mi da nikad nevidim nikoga iz Šumarije pa molim ako možeš pojasniti d4
-
Neki dan sam prolazio kroz Spačvansku šumu... pa što je ono dole , ne kužim se u šumarstvo ali je zlo koliko je šume pod kosu porušeno! paci paci paci Baš mi došlo žao kad sam to vidio - a nekad mi je bilo najljepše kad sam prošao granicu i vidim takovu šumu na samom ulazu u Hrvatsku - uvijek mi palo na pamet kakva sve divljač se kreće kroz nju.
Ima dosta forumaša iz tog dijela Hrvatske , što vi kažete na to i gdje završavaju ti silni stoljetni kubici hrastovine?
Ja sam šumar po zanimanju,ne znam šta je stvarno stanje odnosno što ste vidjeli, ali pretpostavljam da ste vidjeli dovršni sijek određenog odjela što bi laički značilo da je određena sastojina doživjela svoj vrhunac, ako je hrast u pitanju, onda je to cca 140 godina starosti i tad se siječe, ispod je pomladak hrasta koji će se njegovati, čistiti i opet će na tom mjestu biti sastojina,samo što će je sjeći naši praunuci. To je jedan ciklus, ne znam što je tu vama toliko čudno?! Kubici se prodaju na tržištu, drvne industrije itd. Sada, Štef, ne znam jel tebe pati zbog čega se ruši ili gdje to završava?
Ma ja sam odmah rekao da nisam šumar i da se ne razumijem u gospodarenje drvom ali kad vidiš plohu od nekoliko kilometara uz autocestu i barem 2 kilometra (možda i više ) u dubinu gdje je sve skinuto na nulu, hrpa recimo otpada drvenog - tj. panjeva koji su zajedno sa barem metar dva trupa isčupani iz korijena i ostavljeni, kubici i kubici granja koji bi mogli služit za ogrijev a to sve ostavljeno na tako ogromnoj plohi koja garantiram još nije zasađena mladim nasadom.
Sedmica, nemam ja tu nikakvog svog interesa, imam interes kao građanin RH kojemu je žao da su naši pradjedovi znali zasadit takvu šumu a da mi njihovi nasljednici ne znamo time gospodarit tj. da večinom industrijsko drvo izvozimo u Italiju a onda kupujemo uvozni namještaj i ostale produkte te zarađujemo skoro pa ništa i krpamo tim drvom proračunske rupe.... Znam da sam otišao daleko ali postoji ona jedna "misli globalno - djeluj lokalno " zagi
-
7 rem mag kao šumar možeš mi pojasniti sjeću Kaptolske (popove) šume, odnosno dali tamo mora doznaku i ostalo nužno prije sjeće izvršiti strućno osoblje iz šumarije ili netko drugi . Gledam svakodnevno sjeću Hrasta starosti oko 50 - 60 godina i odvoz trupaca a prića je da to sjeće Kaptol. Čudno mi da nikad nevidim nikoga iz Šumarije pa molim ako možeš pojasniti d4
Više se ništa ne smije srušiti bez čekića tj., šumara koji je obavio doznaku, kako u državnoj tako i u privatnoj šumi. Jbg, nemoj me držat za riječ,ali ako je obavljena sječa bez čekića, ilegalna je. Ako je šuma 50-60 g starosti, koliki su to trupci? U toj fazi bi trebale biti prorede svakih 10 godina, izuzev sušaca.
-
U šumi u vlasništvu Hrvatskih šuma u ograđenom lovištu se kreče gladna divljač ,a ona koja se nekreče uginula je od gladi .
U kojem to lovištu, kolega?
U Spačva kao lovna destinacija ,svinje za vrijeme lova su izgledale kao da su došle iz Biafre sramota za državno lovište .
Maćkovac ,kraj Đakova je 10km od mene ,priče kruže kako je puno crknuti svinja u gateru jer nemau šta jesti .
-
Neki dan sam prolazio kroz Spačvansku šumu... pa što je ono dole , ne kužim se u šumarstvo ali je zlo koliko je šume pod kosu porušeno! paci paci paci Baš mi došlo žao kad sam to vidio - a nekad mi je bilo najljepše kad sam prošao granicu i vidim takovu šumu na samom ulazu u Hrvatsku - uvijek mi palo na pamet kakva sve divljač se kreće kroz nju.
Ima dosta forumaša iz tog dijela Hrvatske , što vi kažete na to i gdje završavaju ti silni stoljetni kubici hrastovine?
Ja sam šumar po zanimanju,ne znam šta je stvarno stanje odnosno što ste vidjeli, ali pretpostavljam da ste vidjeli dovršni sijek određenog odjela što bi laički značilo da je određena sastojina doživjela svoj vrhunac, ako je hrast u pitanju, onda je to cca 140 godina starosti i tad se siječe, ispod je pomladak hrasta koji će se njegovati, čistiti i opet će na tom mjestu biti sastojina,samo što će je sjeći naši praunuci. To je jedan ciklus, ne znam što je tu vama toliko čudno?! Kubici se prodaju na tržištu, drvne industrije itd. Sada, Štef, ne znam jel tebe pati zbog čega se ruši ili gdje to završava?
Ma ja sam odmah rekao da nisam šumar i da se ne razumijem u gospodarenje drvom ali kad vidiš plohu od nekoliko kilometara uz autocestu i barem 2 kilometra (možda i više ) u dubinu gdje je sve skinuto na nulu, hrpa recimo otpada drvenog - tj. panjeva koji su zajedno sa barem metar dva trupa isčupani iz korijena i ostavljeni, kubici i kubici granja koji bi mogli služit za ogrijev a to sve ostavljeno na tako ogromnoj plohi koja garantiram još nije zasađena mladim nasadom.
Sedmica, nemam ja tu nikakvog svog interesa, imam interes kao građanin RH kojemu je žao da su naši pradjedovi znali zasadit takvu šumu a da mi njihovi nasljednici ne znamo time gospodarit tj. da večinom industrijsko drvo izvozimo u Italiju a onda kupujemo uvozni namještaj i ostale produkte te zarađujemo skoro pa ništa i krpamo tim drvom proračunske rupe.... Znam da sam otišao daleko ali postoji ona jedna "misli globalno - djeluj lokalno " zagi
Štef, slažem se s tobom u vezi izvoza i kupovine svega samo ne Hrvatskog, žalosno jer imamo potencijala jbčkog,samo uvijek onaj ALI... Nemoj me krivo shvatit, nisam ja napisao da ti imaš nekog interesa, nemam ni ja, već ljudi pitaju kud to ide, ti kubici, moje je da uzgojim i vodim brigu kao šumar(sad sam na lovstvu, nisam više na "šumi"), a komercijala prodaje. Ne mora se saditi ako postoji prirodni pomladak, ide se i s unosom žira ako je predviđena sječa a nema dovoljno pomlatka, kasnije ide popunjavanje sadnicama ako pomladak strada od suncožara ili ostalih nepogodnosti. Nije to granje bez veze na hrpi, postoji šumski red,a vjerujem da će i to granje,kao i panjevi, otići u biomasu(bit će usitnjeno i iskoristit će se kao ogrijev- briketi). Vjeruj da se nakon sječe puno ulaže za što veći opstanak pomlatka.
-
U šumi u vlasništvu Hrvatskih šuma u ograđenom lovištu se kreče gladna divljač ,a ona koja se nekreče uginula je od gladi .
U kojem to lovištu, kolega?
U Spačva kao lovna destinacija ,svinje za vrijeme lova su izgledale kao da su došle iz Biafre sramota za državno lovište .
Maćkovac ,kraj Đakova je 10km od mene ,priče kruže kako je puno crknuti svinja u gateru jer nemau šta jesti .
Mislio sam da kolega puca na nešto drugo. Spačva kao lovna destinacija nije sva u vlasništvu HŠ, a te priče što kruže, jel imaju kakve argumente ili je samo rekla-kazala? Jel tamo bilo kuge, možda su zbog bolesti crknule? Jel vam šalju veterinarske inspekcije svoje monitoringe? Zašto se samo hvatate za ono što ste čuli a nemate nikakav dokaz ili argument?
-
Ima na ovom forumu puno pogoniča koji su išli goniti u Državno lovište SPAČVA ,ako se kaže SPAČVA onda se odnosi isključivo na državno vlasništvo HRVATSKIH ŠUMA.
I nema čula kazala za takvu situaciju u našem djelu Slavonije znaju i vrapci na grani ,tako da nemoraš braniti svoju firmu.Koliko ja zna ovog siječnja nije bilo kuge .
-
Ima na ovom forumu puno pogoniča koji su išli goniti u Državno lovište SPAČVA ,ako se kaže SPAČVA onda se odnosi isključivo na državno vlasništvo HRVATSKIH ŠUMA.
I nema čula kazala za takvu situaciju u našem djelu Slavonije znaju i vrapci na grani ,tako da nemoraš braniti svoju firmu.Koliko ja zna ovog siječnja nije bilo kuge .
Ne branim ja svoju firmu nego bi pojedinci trebali generalizirati kad nešto tvrde i u rasprave ulaziti kad imaju argumente da nešto pobiju. Tako ste, kolega antoniog, u temi u kojoj sam predstavio lovište u kojem radim dali negativnu notu na osnovu "čuo-kazala" bez argumenata i nepotrebno uprskali temu, a da čak ni ne znate o kakvom se lovištu radi, no ne zamjeram vam, svatko ima pravo na mišljenje, pa tako ima i onih koji drukčije misle od vas. Na vašem mjestu i onih koji tako misle ja bih poslao inspekciju u to lovište kad je situacija alarmantna, ukazao na loše rukovođenje, HŠ bi zasigurno izgubile koncesiju, vi bi zasigurno bili pobjednik i danas sutra zakupili sporno lovište te predstavili svoj plan21 kako dalje.
-
Kome se treba žaliti ? Upravi vodovoda ,vjerojatno bi više napravila nego HŠ.
-
Kome se treba žaliti ? Upravi vodovoda ,vjerojatno bi više napravila nego HŠ.
Kolega, nema smisla da vodimo rasprave. Pozdravljam vas!
-
d4
-
Ima na ovom forumu puno pogoniča koji su išli goniti u Državno lovište SPAČVA ,ako se kaže SPAČVA onda se odnosi isključivo na državno vlasništvo HRVATSKIH ŠUMA.
I nema čula kazala za takvu situaciju u našem djelu Slavonije znaju i vrapci na grani ,tako da nemoraš braniti svoju firmu.Koliko ja zna ovog siječnja nije bilo kuge .
Ne branim ja svoju firmu nego bi pojedinci trebali generalizirati kad nešto tvrde i u rasprave ulaziti kad imaju argumente da nešto pobiju. Tako ste, kolega antoniog, u temi u kojoj sam predstavio lovište u kojem radim dali negativnu notu na osnovu "čuo-kazala" bez argumenata i nepotrebno uprskali temu, a da čak ni ne znate o kakvom se lovištu radi, no ne zamjeram vam, svatko ima pravo na mišljenje, pa tako ima i onih koji drukčije misle od vas. Na vašem mjestu i onih koji tako misle ja bih poslao inspekciju u to lovište kad je situacija alarmantna, ukazao na loše rukovođenje, HŠ bi zasigurno izgubile koncesiju, vi bi zasigurno bili pobjednik i danas sutra zakupili sporno lovište te predstavili svoj plan21 kako dalje.
Neka baci kamen onaj tko je bez grijeha. Naravno to nisu ni Hrvatske šume , no pogledajmo samo kakva je razlika između onog čime gospodari struka i naših privatnih šuma .
Ne mogu govoriti osim gospodarenjem šumama na Medvednici. Rijetka pojava golosječe izaziva stotine reakcija ljudi od kojih većina nema pojma zašto se takvi potezi poduzimaju , a da ne govorim da je to uvijek udarna vijest u žutom tisku.
Od 2008 godine vodim udrugu privatnih šumovlasnika i kroz ovih pet godina uspjeli smo pomalo utjecati na sumještane kroz predavanja , okrugle stolove i radom na terenu na pomake u razmišljanju kako gospodariti vlastitim šumskim resursima , a da se to ne svodi na sječu za ogrjev ili kolje za vinograd .
Nadam se da će prenamjenom sredstava iz OFKš biti još lakše svojim sumještanima pomoći da shvate da je šuma uz dobro gospodarenje ekvivalent zaradi obradom oranica.
-
Kolega 7 rem mag ja mlad očito neiskvaren čovijek koji stvar gleda s svoje poštene strane struke i vjerujem da se u njegovoj šumariji dobro gospodara, ali da ima velikih razlika od šumarije do šumarije ima. Nisam stručnjak, ali imam stručnog provoditelja LGO starog šumara, nekad upravitelja šumarije koji se zgraža kad vidi šta je sve posiječeno u lovištu, daleko ispod gospodarske zrelosti. Također sam svjedok naglog bogačenja novopostavljenih upravitelja šumarija i njima bliskih lugara (čast izuzecima). E sad što se lova tiče, za vrijeme vladavine Ledinskog u HŠ sva bjelovarska svita predvođena sadašnjim županom je u Baranji tamanila jelene ko muhe normalno zabadava. Shodno takvim prijateljskim odnosima HŠ nabavljaju traktore Hittner od bjelovarskog poduzetnika. Slična priča je i sa nabavkama kombija Vito za prevoz šumskih radnika. Sad se ispostavilo da kad se radnici ukrcaju sa opremom kombi je prenizak i zapinje na šumskom makadamu, ali koga briga, prijateljstvo, veze, provizija. E sad što se lovstva tiče, ljetujem u Makarskoj pa sam često na Biokovu. Svjedok sam da po velikim vrućinama prošlog ljeta radnici šumarije svaki drugi dan cisternom voze vodu i pune pojilišta na Biokovu. Divokoze se vide iz auta što znači da su navikle na ljude i da im je osiguran mir. Našao sam i automatsku hranilicu koja izbacuje kukuruz, znači hrani se, ali neznam u kojim količinama. Lovio sam svinje u šumariji Bjelovar velebna lovačka kuća, objekt reprezentativni, ali divljači baš i ne previše , i trofejnih veprova jako, jako malo, a o jelenima da i ne pričam, pa se čak napravio i gater za uzgoj jelena običnog. Kako je u drugim lovištima HŠ neznam nisam vidio, ali nemam razloga da ne vjerujem očevicima. HŠ bi trebale biti vrh vrhova, perjanica lovstva ove jadne zemlje, no međutim kad u HŠ padne jelen od 230 - 235 CIC onda je to senzacija koju objave sve novine, kod Todorića je jelen od 245-250 CIC svakogodišnja pojava. Zašto. Kad je štreka u HŠ 30-40 svinja to je senzacija. Kad je štreka kod Todorića 90-100 svinja gazda je jako ljut, i direktor lovišta i lovočuvari stoje mirno pred gazdom. Znam da Todorić nije omiljen, čuo sam da lovi iz helikoptera, u nekoliko navrata sam vidio da lovi reflektorom iz auta, ali da ima visokotrofejne divljači ima i da mu divljač nije gladna nije.Toliko o omjerima gospodarenja HŠ i nekih drugih lovozakupnika.
-
Državno je uvijek bilo državno i svatko je vukao sebi u korist koliko se moglo, nažalost danas je tako i sa lovištima pod kapom HŠ.
-
mijesaju se ovdje neke stvari , dumarstvo i drvna industrija neidu sa lovom , ko hoce profit od sume bio bi najsretni da divljaci nema , tolerise se samo lisica i ds ......
-
Sve je to ok ali neznam od kad sumarija radi nocnu smjenu nisam to doživio da kokumi vuku klade i po noći i svaki mjesec dio šume cista sjeca ljepo je vidit kako u ovoj krizi neko dobro zarađiva i ima posla fre
-
Ako je kako pisete,zvuci strasno.
Ja jos nisam nikad vidjeo da je suma kilometrima posjecena a u ovim krajevima se bas sjece. Jedino ako neka prirodna nepogoda napravi rusvaj..
-
Što se tiče šuma ,Hrvatska je jedna od vodečih zemalja svijeta, koja koliko posiječe toliko posadi .
-
A ja taman uspio sina nagovoriti da upiše šumarstvo i sada ako ovo pročita pljus
-
Što se tiče šuma ,Hrvatska je jedna od vodečih zemalja svijeta, koja koliko posiječe toliko posadi .
gdje si ti Antonio došao do tog podatka ?
-
To je opče poznato ,uvijek malo pa često ova informacija bude u nekim novinama ili radiju ,ali čujem i od mojih šumara iz sela ,jer mi jako puno seljana radi u Hr.Šumama.Ali najbolje bi to objasnio naš forumaš G.Perić jer je i on sam šef šumarije ,ali neznam dali posječuje ovaj forum još.Što se tiče uzgoja Hr.šuma naši stoje odlično, i nisu u novčanim gubitku ,jedino imaju problema sa naplatom trupaca .Nekada je največi problem bio u državi prodaja klada u inozemstvo ,gdje su stranci dolazili i kupovali kladu koja je prorezana i uzmali prvu klasu ,uzimala se za furnir,dok država nije stala tome na kraj .Dok je tako bilo moja seoska pilana je prodavla trupce talijanima ,a sad ta pilana izvoze finalni proizvod parketa ,a piljevinu ubacuju u Elektranu za proizvodnju struje .koja napaja nekoliko sela iz okolice .
-
Kod nas šumarija di prođe tu trava ne raste.Siječe se sve odreda ,znači divlje trešnje,mukinje itd.Uspijeli su nam i jednu hranilicu za jelensku divljač oštetit,grane se puštaju po šumski putevima pa ako mislimo tu prolazit moramo sami čistit,evo neki dan su počeli pilit sad kad divljač dobiva mlade,a to znači da će uznemiravat još barem 2 mjeseca. Tamo di se posječe hrast koji daje hranu divljači mladih hrastova više nema,tamo naraste najviše javor i lipa od kojeg divljač nema neke koristi a od njihovog pošumljavanja ni p.
-
U Gorskom Kotaru gospodarenje šumama dosta dobro funkcionira kako mi se čini, npr. gdje je bila sječa šumarija pripremi teren i lovačka društva u prolječe i jesen imaju radne akcije pošumljavanja gdje se plača 1,5kn po sadnici, svaki lovac dobije 100 sadnica jele ili smreke za posadit taj dan, lijepa cifra se tu nakupi da se pokrpaju neke rupe u udruzi. Naravno sve se to radi uz nadzor stručnih šumara, tako da se nemože baš reč da HŠ ne mare za niš!
-
U Gorskom Kotaru gospodarenje šumama dosta dobro funkcionira kako mi se čini, npr. gdje je bila sječa šumarija pripremi teren i lovačka društva u prolječe i jesen imaju radne akcije pošumljavanja gdje se plača 1,5kn po sadnici, svaki lovac dobije 100 sadnica jele ili smreke za posadit taj dan, lijepa cifra se tu nakupi da se pokrpaju neke rupe u udruzi. Naravno sve se to radi uz nadzor stručnih šumara, tako da se nemože baš reč da HŠ ne mare za niš!
U Gorskom Kotaru je drukčiji način gospodarenja - prebor, premda ima i monokultura...
-
jesam li ja to dobro razumio , neko okrene velike pare drvetom a onda trazi ludog da mu zadzaba radi telll
-
tako nekako, 90% ljudi ovde za đaba radi d13
-
Šumari, kako stati na kraj "Mlečanima" iz mojeg lovišta koji vrše TOTALNU sječu (pri čemu su među prvima stradale divlje trešnje) i pri tome nepovratno uništavaju šumske puteve, bez imalo obzira ili želje da "malo poprave" iza sebe. Na dijelu puteva "kolotrazi" su duboki koliko i klirens velikih šumskih traktora, tako da vožnja običnim traktorom ili terenskim vozilom doslovno nije moguća. teaa zagi
-
Mlečani ih i kod nas zovemo teaa
-
Uglavnom možeš sjest i plakat, nema pomoći.
-
gume za te masine du prilicno skupe , prvo lijepo porazgovarate sa njima i objasnite problematiku a poslije ovo drugon , skontaju to oni vrlo brzo
-
Kod nas još vuku drva iz šume,kao zakasnili su sa sječom a divljač se sva razbježala mad
-
Šumari, kako stati na kraj "Mlečanima" iz mojeg lovišta koji vrše TOTALNU sječu (pri čemu su među prvima stradale divlje trešnje) i pri tome nepovratno uništavaju šumske puteve, bez imalo obzira ili želje da "malo poprave" iza sebe. Na dijelu puteva "kolotrazi" su duboki koliko i klirens velikih šumskih traktora, tako da vožnja običnim traktorom ili terenskim vozilom doslovno nije moguća. teaa zagi
To se događa kad se čovjeku na šumskom traktoru kaže do toliko i toliko sati izvuci toliko i toliko kubika drva i za danas si gotov, a on što će jadan sretan, pa će još požurit da kasnije prodaje zjake, pa napravi pretovara, uz to po šumskim prosjekama razlije par litara rabljenog ulja, jer taj traktor nije stvoren za izvlačenje tolike mase drveta i uz to još tim uljem zagadi xxxxx litara podzemne vode koje je potrebna da se taj put ili ti prosjeka i nakon par godina jedva nekako oporavi, a iza sebe ostavi, kako kažemo "glajzove" i do 80cm dubine, pa ti ajde ujutro prije zore ili uvečer do čeke normalno kao što svaki lovac očekuje da ide .. Svi smo svjedoci takvog stanja šumskih prosjeka i nekadašnjih nasutih makadamskih puteva koji sada služe jedino za kaljužanje divljih svinja ...
-
Odjednom su svi struka, i svi sve znaju.
Tipičan hrvatski primjer.
-
Forum je i stvoren da razmijenjujemo iskustva i iznosimo svoja mišljenja, Ti ako imaš bolje, napiši ga, rado ćemo ga pročitati ... zagi
-
U mom lovištu ima jedan dio šume u vlasništvu HŠ-a i pred nekih dva tjedna počeli su "sanitarnu sječu" smreke. Da ne opisujem sutra idem na teren poslikat stanje pa da vidite kako se radi uf paci uf paci uf paci
-
Ja nisam struka, ali evo par slika kako to "struka " radi kod mene, a od šumskih puteva su napravili da jedva prođeš i pješke!
-
Barem su napravili pola posla onima koji trebaju stupove za izgradnju čeka. Takvi prizori su svakodnevica u našim šumama, mislim da će se oni ipak vratiti po ta porušena stabla prije nego strunu.
-
Izvlače s nekakvim šumskim traktorom i uništavaju sve što je još u zraku. Nisam stručnjak za šumarstvo, ali mi nije jasno da se kod eksploatacije mora uništiti ono što ostaje. Šumski putevi se uništavaju i ostavljaju u takvom stanju, a granje i tanje drveće ostavlja se tamo gdje je srušeno. Uglavnom, ako se to tako kaže, to je maskr nad šumom paci, a kad završe s izvlačenjem - jednostavno fre
-
Oprosti, Miro, ja sam dipl.ing.šum., šta je tebi čudno na onim slikama što si postavio!? Želiš reći da uopće ne treba sjeći stabla ili nešto drugo, ne razumijem???
-
Pozdrav.
Ja sam student šumarstva i trenutno sam odslušao kolegij Entomologija- znanost o kukcima i njihovim štetama.
Smreka je u zadnjih godinu-dvije napadnuta dosta velikim napadom potkornjaka koji se masovno širi jer mu pogodovala prošlogodišnja suša. Potkornjaci su tipični štetnici drva - ksilofagi-napadaju fiziološki oslabljeno stablo ovom prilikom zbog suše...
Najbolje se suzbija polaganje lovnih stabala, a može uz uporabu feromonskih klopki.
Možda su to ta preventivna lovna stabla postavljena da ne napada ostala stabla. Ta lovna stabla će biti sanirana kad potkornjak položi jaja pod koru tih stabala. zagi
Tako su nas bar učili...
-
Ja ne znam oko čega tolika frka. koliko vidim niti jedan šumski put nije zakrčen.
Pa što i da je. Šumske prometnice, vlake, puteve radili su upravo šumari i oni ih koriste.
I sada se nađu neki tobože zeleni ili uvrijeđeni koji pljuju po struci. Dali su ti i takvi gradili komunikacije ili znaju samo sr..i i pljuvati. Sječa je završena doći će i strojevi, izvuči će robu, uspostaviti šumski red i ako treba sanirati prometnice jer im nitko drugi to neće napraviti.
Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja se može pohvaliti velikom šumovitosti i prirodnim i očuvanim šumama.
Važno da nam pojedinci ustvari laici pametuju i da nam tzv evropska unija kroji politiku šumarstva i srodnih djelatnosti. Neka pogledaju svoje šume i neka se dive našim.
Pogledajmo Slavoniju, od velikih rijeka i močvarnih staništa, preko hrasta lužnjaka Spačvanskog i Đurđeničkog bazena pa preko kitnjaka na preborne šume Papuka. Gorski Kotar i Lika, predivno. Šume eumediterana i mediterana, unutrašnjost Istre, Kvarner, Učka i da dalje ne nabrajam.
Ipak je iza takvih tzv "mlečana" čitaj šumara ostala predivna šuma.
Tko je te silne godine sačuvao šumu, lovišta i divljač.
Dali je jelena u Baranji sačuvao neki automehaničar ili pravnik, naravno da nije i svima lovcima Hrvatske Baranjski jelen je dika, kao i medvjed u Lici i Gorskom kotaru.
Dosta pametovanja, neukih pojedinaca. Nije netko grijao stolac godinama na faksu da bi ga tobože revoltirani pojedinci popljuvali.
Miro nemoj se naći uvrijeđen to se ne odnosi direktno na tebe, već na određenu skupinu ljudi koji pljuju po struci, valjda im je žao što oni nisu ta struka.
-
to je onako tvoje opsto misljenje , bilo bi lijepo da si ko strucnjak prokomentariso one slike , ja ko laik vidim da je sjeceno bez struke i sistema
-
Lazar, jel to opet iskustvo sa interneta.
Pa po čemu se vidi da je šuma uništena i devastirana. Što je po tebi struka i sistem u kulturi smreke.
-
tesko je sa slike nesto prokomentarisat al onako na brzinu sto sam odmah vidio na 2 slici da su odsjecena pogrsna stabla a trebalo je jos 25-30 % toga osjec , moje skromno misljenje tako sam tonprocito na guglu
-
nekad je suma posle sjece izgledala ko pometena i sredjenja , danas se to vise neradi , izvlace se samo trupci sve ostalo se ostavlja gdje je drvo palo bez puno sasijecanja , za neupucene to stvarno izgleda ko da je tornado tuda protutnjo sa bioloske strane gledano je tako mnogo bolje
-
tesko je sa slike nesto prokomentarisat al onako na brzinu sto sam odmah vidio na 2 slici da su odsjecena pogrsna stabla a trebalo je jos 25-30 % toga osjec , moje skromno misljenje tako sam tonprocito na guglu
d4 Lazo, eto vidiš, ti misliš da je trebalo posječi 25-30%, a govoriš da su šumari mlečani. Po ovim fotografijama radi se isključivo o sanitarnoj sječi. Tu ti intenzitet nije propisan i sijeku se samo suha stabla. Prema osnovi gospodarenja za tu gospodarsku jedinicu, vjerojatno je u O-2 obrasci propis etat za navedeni odjel. Oni će ga sigurno izvršiti jer je to propis a u kojem intenzitetu to ne znam. Možda si ti u pravu pa bude 25-30% iako mi se ta sastojina čini malo starija pa vjerujem da propis nije toliki. Međutim u većini kultura smreka i drugih alohtonih vrsta sađenih manijom bivšeg sistema koji su forsirali brzorastuče vrste nema propisanog intenziteta prorjede tj prethodnog prihoda već nakon izvršenih šumskouzgojnih radova često se radi glavni prihod. Za prethodni slućajni prihod nije propisana sječiva drvna masa.
Nadam se da ti je sada malo jasnije, ako nije slobodno pitaj, tu sam za tebe. zagi
-
nekad je suma posle sjece izgledala ko pometena i sredjenja , danas se to vise neradi , izvlace se samo trupci sve ostalo se ostavlja gdje je drvo palo bez puno sasijecanja , za neupucene to stvarno izgleda ko da je tornado tuda protutnjo sa bioloske strane gledano je tako mnogo bolje
bravooo, polako se razumjemo. A za par mjeseci toga će biti još i više, te nepometene šume, jer naš ministar zabranjuje samoizradu drveta, tj izradu ogrijeva od lokalnog stanovništva jer to smatra sivom ekonomijom, već to trebaju po njemu obavljati ovlaštene firme kojih u Hr ima toliko da svi zajedno mogu izraditi 10% ukupne drvne mase.
-
kad sam ja reko da su sumari mlecani , nikad , ko lovac mogu jos reci gledajuci ovu drugu sliku da su ovo sve posjekli i da dobije malo sunca za 3 godine bi tu bilo toliko gusto i raj za svinje , ko lovac najvise volim ove orkane sto su u zadnjih 10 godina protutnjali njemackom , na prvi pogled bila katastrofa ali samo za sumarstvo za nas lovce sada raj sve gusto a divljaci koliko hoces , od ove velike smrekine sume nike koristi za lov , ja to nazivam mrtvom sumom
-
E kad privatnik dođe sa svojim krampovima od strojeva i napravi takvo sranje i kolotečine da više nemožeš tenkom proć i ogrebe i slomi još sto stabala,pobaca mali milion kanistera i prolije hektolitre ulja to je bolje nego da ljudi koji sami sebi prave drva i uredno plate ta drva opće idu u šumu jer šta će oni tamo.. fre fre
-
Patuljci pojma nemaju !
Koliko dečki iz EU imaju prirodne šume , a koliko mi ?
Po HŠ teba " pljuvati " no ne radi gospodarenja , golosječe , već što i kako time realizirati steći što veću dobit .
Na žalost i HŠ su javna kuća , gdje politika dovodi i odbacuje kadar zavisno kojoj stranci i opciji pripadaju.
Često se kunemo da je jedini način prosperiteta da gospodari struka , no ako je netko moj po krvi , razmišljanju ili partiji onda se to zaboravlja . :tommy:
-
Pošto sam malo zakuhao, red je da i dam više informacija: U razgovoru sa šumarima koji rade u šumi, a to su zaposlenici neke privatne firme i rade pod nadzorom - ne znam kako se to zove, valjda šumar iz HŠ saznao sam da se radi o sanitarnoj sječi. Već nekoliko godina veće količine snijega lome vrhove stabala, a tada drvo postaje (tako su mi rekli) vrlo osjetljivo na kisele kiše i tad se na već oslabljena stabla nastanjuje potkornjak. Radi se o šumi smreke koja je sađena 60-tih godina na mjestu iskrčene šume bukve, graba i hrasta. Nikako ne bih htio vrijeđati struku jer i sam ne volim kad netko vrijeđa moju, ali mi Hrvati se ipak razumijemo u sve. Htio sam se osvrnuti samo na način eksploatacije, (nije to tako prvi put) oštećivanje "zdravih" stabala, ostavljanje granja i tanjih vrhova stabala po šumi bez ikakvog pokušaja da se to dovede u kakav takav red, uništavanje puteva (ono gdje je slikano je prije prve sječe bio šumski put po kojem se vrlo komotno moglo voziti traktorom). Sad nemam nijednu sliku puta po kojem izvlače trupce - bio je šetnica, a sad je kaljuža sa pola metra dubokim kolotečinama. Uglavnom, teško je sve to opisati u nekoliko rečenica, ali mislim da šumarska struka ipak ne govori tako jer sam imao prilike vidjeti u drugim šumarijama da šuma u tijeku i poslije sječe izgleda sasvim drugačije nego ova kod mene. Šumari nemojte se ljutiti ali po meni ovo nt je stručno niti normalno zagi
-
Pa nisu šumari pravili puteve da bi se pojedinci vozali po njima, oni su isključivo napravljeni za poslove eksploatracije i povećavanja otvorenosti šumskih kompleksa, a s time i srednje udaljenosti privlačenja.
U normalnim civiliziranim zemljama EU, ne može se niti pomisliti vozati po šumskim cestama bez posebnog odobrenja. Čak nemaju niti rampe, a kod nas kad ih ima onda ih i stalno provaljuju. Nedavno sam bio u Austriji gdje na ulazu u šumu stoji znak zabrane prometa i svi se togfa drže.
Pa zamislite kod nas šumari pri radovima sječe provale svoje prosjeke i ceste pa ih onda prozivaju jer se ne mogu vozati traktorima, quadovima, motorima ili pederisati na mountbikeovima.
-
Patuljci pojma nemaju !
Koliko dečki iz EU imaju prirodne šume , a koliko mi ?
Po HŠ teba " pljuvati " no ne radi gospodarenja , golosječe , već što i kako time realizirati steći što veću dobit .
Na žalost i HŠ su javna kuća , gdje politika dovodi i odbacuje kadar zavisno kojoj stranci i opciji pripadaju.
Često se kunemo da je jedini način prosperiteta da gospodari struka , no ako je netko moj po krvi , razmišljanju ili partiji onda se to zaboravlja . :tommy:
just
-
g.peric:Pa nisu šumari pravili puteve.
Samo je to točno u rečenici g.perica
Niti su šumari pravili te puteve, niti su njihovi.
U kompleksu Starča je cca 10% površine šume u vlasništvu HŠ, A 90% u privatnom vlasništvu, a 90% štete na putevima rade HŠ, 10% privatni vlasnici parcela koji te puteve osposoblavaju nekoliko godina nakon intervencije HŠ, a nakon toga ih kolko tolko održavaju teaa zagi
-
Pa nisu šumari pravili puteve da bi se pojedinci vozali po njima, oni su isključivo napravljeni za poslove eksploatracije i povećavanja otvorenosti šumskih kompleksa, a s time i srednje udaljenosti privlačenja.
točno kažeš - u ovom slučaju kaj je Miro stavio slike nisu šumari pravili puteve... puteve su pravili vlasnici parcela kroz koje moraju proći šumari da bi došli do dijela šume kojim gospodari "HŠ" . Također ni te sadašnje Hrvatske šume nisu sadile tu šumu 60.-ih godina nego je svaka obitelj tog dijela samoborskog kraja imala obavezu zasaditi 300-injak sadnica smreke, jele ili ariša ovisi već na kojem dijelu.
Gperić, i ja bi branio ruku koja me hrani ali ovo što se radi - na taj način se ne gospodari! Da pogledaš ma bilo kojeg privatnog vlasnika šume kad vrši sječu nikad ne ostavi takav nered u šumi a nakon izvlačenja trupaca iza sebe poprave puteve. Nikad niko iz HŠ nije došao i ispustio ni jednu mlaku vode koja stoji na putevima ili da bi poslao kamion šodra i nasipao put a privatni vlasnici zemlje to rade. I prošle godine smo platili kombinirku koja nam je popravila dio šumskog puta koji su HŠ ove godine već uništile. Da samo vidiš kako to sad izgleda poludio bi i ti da si vlasnik dijela šume na tom području. A da ne pričam sa kakvim traktorom izvlače drva, ne znaš jel više curi nafta iz njega ili ulje !!!! I da sad opet ne pričam o zagađenju voda i izvora pošto ih ima nekoliko baš na tom dijelu kuda oni izvlače trupce. Uglavnom na ovaj način se ne gospodari šumom u javnim dobrom. teaa
-
happi happi Miro se požuril sa pisanjem - ja sam malo detaljnjije. zagi
-
Nemojte pričati o privatnim šumama. Pa ako su koje šume uništene nepravilnim gospodarenjem to su upravo te privatne šume. Isto tako sa eksploatacijom i korištenjem njihove mehanizacije, pa o čemu mi to pričamo. Međutim kod vas nikada ni nije bilo nekih prirodnih, lijepih i bogatih šuma, već sastojine vrlo loših uzgojnih oblika, i katastrofalnih ozgleda kao i cijeli dio sjeverozapadne HR, odgovaralo to nekome ili ne.
Zašto, upravo zato što s velikim dijelom gospodare privatnici. Imao sam priliku u puno navrata obilaziti kroz lov ili u raznim ekskurzijama upravo te predjele.
Tu nam se pokazivalo kako ne treba raditi sa šumom i pokazivale posljedice lošeg gospodarenja.
-
Što ste vi napravili kao privatni šumovlasnici ?
Mi smo u Zagrebu organizirani u više šumopsjedničkih udruga , radimo na programima od interesa za šumoposjednike i ostale korisnike Medvednice i za to dobijemo novac iz proračuna.
Prošli tjedan Hrvatske šume raspisale su natječaj za sanaciju starih i izgradnju novih puteva koji prolaze kroz privatne šume , a koju će u većini financirana iz fonda OFKŠ-a .
Potrudite se malo dok još ima love iz paradržavnih nameta !
-
Mislim da sm u Samoborskom djelu obišao neke privatne šume oko predjela Tepec i Kal.
Užas.
-
Da, odlično braniš struku - i vrlo je stručno da se kod izvlačenja srušenog stabla oguli kora s još pet koja nisu predviđena za rušenje - to ja za njih dobro da ih se navikne na ekstremne uvjete uf; stručno je zakrčiti sve puteve uf; stručno je - ma što se uopće natežem - to sa strukom nema veze, a radi se o nemaru i jurnjavom za profitom, jer taj privatnik koji je kupio drvo nema ekonomske računice ako iza sebe ostavi red - bitno je odvesti što valja, a za ostalo mu se fre. Na žalost, tu se ne može puno učiniti jer mnogo toga ovisi o moćnicima lokalnih šumarija.
-
O stručnosti nekih osoba se može raspravljati kroz akcije zvane index
-
Ovo pitanje iz naslova je trenutno u Top 10 političkih pitanja u RH po
meni tu je najmanje bitno čiji su putevi i sl . toga je uvijek bilo i biti
će i uvijek se pronašlo neko riješenje . Ovdje je riječ o malo složenijoj stvari .
Ja se osobno previše ne razumijem , zato i jesam na forumu , samo pratim i učim .
Gospodin gperić je iz struke i od njega treba učiti i upijati .Revirnik ili upravitelj ... nebitno ...
Nekoliko stručnih postova iz ove teme sam kopirao i planiram im objaviti za godinu, dvije .
Po meni se sad trenutno nemože dati objektivan sud tko je neuk i ljubomoran a tko
pristran zbog raznih privilegija .
Mislim da većina uopće nije ni svjesna šta se trenutno događa sa šumarstvom u RH .
Po meni će se pravi odgovori znati kroz godinu , dvije . Tada ćemo znati dali je bila u pravu
struka koja brani ove poteze ili "laici " koji upozoravaju da nešto ne štima .
Trenutno na jednom drugom forumu traje ozbiljna debata jednog " uvaženog" djelatnika HEP-a
protiv "ostatka svijeta ". Također pratim , upijam i kopiram ...
Iskreno , interesantna tema ... zagi
-
O stručnosti nekih osoba se može raspravljati kroz akcije zvane index
Kolega , Vi nešto znate ili sumnjate da neki učesnici u raspravi po ovoj temi , nisu po zvanju za ono što se predstavljaju ? Ili da struka nema kompentenciju ?
-
Ne pisem puno al ova me tema zanima jer planina i suma je moja druga kuca.Ne volim pametovati pa da se neko ne uvrijedi jer ovo je moje cisto amatersko iskustvo i tako je kakvo je.
Kod nas u BiH je ovako a ista nam je problematika:
U planini Motajici sam dugo godina radio neke poslove za sumariju,najvise doznaku,biljezenje odjela,pripremanje i obiljezavanje kuda ce se pravit vlake itd.
Tokom toga sam kao laik uz sumare slusao i usput ispitivao u vezi toga sta me zanimalo pa recimo sta pisete o stablima koja su za sjeci.Nas je bilo 2 fizikalca sto mjerimo i udaramo cekic i kolobroj i sumar sa najmanje 6 godina radnog iskustva(obavezno) na celu ekipe koji vodi doznaku i govori sta da se biljezi za sjecu.On ima knjigu u koju upisuje stavke poput koja je vrsta drveta,klasa(1.2.3.),sirina na panju i u visini prsa,broj doznacenog stabla,itd.
Kad udjemo u odjel sumar ide uz nas i dodje pod stablo i gleda ga od panja do krosnje,gleda oko njega i kaze udaraj ovoga,i tako dnevno udarimo po 500-600 stabala,to nam je bila norma.E sad svako koje smo udarili je bilo sa nekom falinkom,bolesno,polomljenjo,ili je smetalo nekome perspektivnijem da se razvije.Negdje bude da vise komada u grupi nevalja pa to kad se porusi izgleda kao neki masakr gledano ocima neupucenih.Znali smo doci u brezovu sumu i udarati svako stablo jer tako kaze sumar to ide sve jer ne treba tu biti,a zasadit ce se neka nova bolja vrsta.Ima tu dosta za pisati po pitanju doznake da bi neupuceni shvatili da to nije sjeca iz objesti.
Kada mi zavrsimo neki odjel onda ide sumarija da sjece.Bude tu i privatnih firmi u ispomoc.Prvo se osposobe prilazni putevi koji su cesto zapusteni,naprave mostove,isjeku gustis okolo,prokopaju kanale i na kraju nasipaju krupnim sljunkom.Naprave se okretnje za kamione i foke koje dolaze po robu.Taj put se koristi i onda kad se posao zavrsi ostane kakav ostane.Vlake ostanu kakve ostanu i tu nema nista sporno.Ni puno bogatije zemlje nemaju sretstva da to odrzavaju a sto bi se bacale pare i onako smo bijeda.Voda sama prodere te puteve nakon nekog vremena.Kao lovac,gljivar i covjek koji voli prirodu svaki dan sam u sumi jer ona mi je pred kucom pa sam isao cesto da gledam sta i kako rade kad sijeku.Zbilja je zastrasujuce sta izvode i kuda idu sa onim traktorima-kokumima.Jako je tesko kontrolisati trupce od xx kubika i xx metara duzine,oni zapinju za ostala stabla i tu se ne moze puno toga napraviti.Dok jedan vozi traktor druga 2 kace sajle i odapinju kad teret zapne.Dalje sta slijedi kad se izvezu trupci kod nas jos uvijek ima samarica i ljudi koji konjima izvlace ono sto ostane.To se sjece i trenutno blizu moje kuce imaju flanke sa ko zna koliko hiljada metara drveta slozene duz puteva i spremne za zimu za ogreva za vecinom skole,bolnice i drzavne ustanove a i privatno ko hoce moze kupiti bas mi sumar rece 25 eura kosta jedan metar.Kao sto se vidi na slikama koje sam neki dan napravio to je sve krosnja i granje pa i one najtenje.Znaci sve se to izvozi i na kraju ostane ono sitno granje koje strune za par godina i pravi dobru podlogu.Trenutno kod nas na stabla napada gubar i to je velika posast.Idu ga skupljat jer on kad se izmnozi to stablo je gotovo.Sto se sa lovackog aspekta tice sjeca je losa po divljac jer je privremeno pomjera u druge dijelove lovista.Nekada se sjece vise odjela na vise strana pa se divljac uznemiruje i plasi,time je laksi plijen krivolovcima itd.Kada se sjeca zavrsi onda se i divljac polako vraca,potjera nisko rastinje i podrast u kojem svinje vole boraviti.Takav teren je tezak za lov ali to je tako i ko to ne voli ne treba ni biti lovac.
Ovo pisem kao amater i nemam pojma i nisam strucan,radio sam u sumi i to su moja zapazanja.Volio bih samo da taj novac od nasih suma zavrsi na pravom mjestu,al nema od toga nista i to je problem oko kojeg se trebamo svi pozabaviti.
-
Nemojte pričati o privatnim šumama. Pa ako su koje šume uništene nepravilnim gospodarenjem to su upravo te privatne šume. Isto tako sa eksploatacijom i korištenjem njihove mehanizacije, pa o čemu mi to pričamo. Međutim kod vas nikada ni nije bilo nekih prirodnih, lijepih i bogatih šuma, već sastojine vrlo loših uzgojnih oblika, i katastrofalnih ozgleda kao i cijeli dio sjeverozapadne HR, odgovaralo to nekome ili ne.
Zašto, upravo zato što s velikim dijelom gospodare privatnici. Imao sam priliku u puno navrata obilaziti kroz lov ili u raznim ekskurzijama upravo te predjele.
Tu nam se pokazivalo kako ne treba raditi sa šumom i pokazivale posljedice lošeg gospodarenja.
Ovi djelovi koje si spomenu Tepec je park šuma i to još od 1970 godine i tu nema sječe i time gospodari javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima. Opet ovo što kažeš da kod nas nikada ni nije bilo nekih prirodnih, lijepih i bogatih šuma... naravno, taj dio RH se ne može uspoređivat sa Slavonijom ili Gorskim kotarom ali zar sad uništit jer to nije hrast kitnjak. Opet malo ti je i ta tvoja izjava kontradiktorna jer nije bez veze 1999. godine proglašen park prirode Žumberak - Samoborsko gorje koji ima površinu više od 300 km. kvadratnih. Večim dijelom je pod šumom a i proteže se na dio Slovenije.
Ma mogao bih pisat koliko hoćeš ali kad završe sa eksplatacijom otići ću i poslikat da vidiš što ostaje iza "pravilnog gospodarenja" .
PS: Tepec i Kal nisu na toj strani Samobora gdje se sad vrši sječa crnogorice. zagi
-
..
-
Evo i tebi Štef zagi
-
O stručnosti nekih osoba se može raspravljati kroz akcije zvane index
Kolega , Vi nešto znate ili sumnjate da neki učesnici u raspravi po ovoj temi , nisu po zvanju za ono što se predstavljaju ? Ili da struka nema kompentenciju ?
d4
Koliko znam akcija index nije bila na šumarskom faksu, očigledno pravnici i ekonomisti na čijem je faksu boravio uskok bolje zna problematiku gospodarenja šumama nego šumari ili struka usko vezana uz ovu djelatnost.
Ali to je tako u lijepoj našoj i sasvim normalno da se dimnjačari mješaju u posao kirurga.
-
Evo i tebi Štef zagi
fala d4
-
Šumari, kako stati na kraj "Mlečanima" iz mojeg lovišta koji vrše TOTALNU sječu (pri čemu su među prvima stradale divlje trešnje) i pri tome nepovratno uništavaju šumske puteve, bez imalo obzira ili želje da "malo poprave" iza sebe. Na dijelu puteva "kolotrazi" su duboki koliko i klirens velikih šumskih traktora, tako da vožnja običnim traktorom ili terenskim vozilom doslovno nije moguća. teaa zagi
Citiram samog sebe jer je tema otišla izvan onog što mene zanima i o čemu nemam pojma. Moj se je upit odnosio na šume u mojem lovištu, koje sijeku fizičke osobe, a vlasništvo su uglavnom srba koji se ne smiju ili ne žele pojaviti u Hrvatskoj i to po principu "konzularnih predstavnika" među lokalnim stanovništvom koji preko punomoći ili drugih mogućnosti sijeku i prodaju šume privatnih vlasnika (kupiš jednu legalno, a posiječeš još koju dodatno jer znaš čija je i znaš da se taj vratiti neće ili je mrtav). Putevi u tim šumama ucrtani su u karte i služe javnom intersu (svim vlasnicima šuma), a koriste ih pojedinci i posve unište. Trenutno se ruše hrastovi i to vjerojatno "tehničko drvo" jer kako inače objasniti pravilo da odvuku ravni debeli trupac, a vrh srušen preko puta tako i ostave dok nekome ne dopizdi pa ga sam ukloni da bi mogao proći do svoje šume.
Sječam se šuma u mojem rodnom kraju i znam da su se putevi čuvali i srušeno stablo uklanjalo do zadnje upotrebljive grančice. Ovdje očito nešto ne štima, a krajobraz u mojem lovištu sve više podsjeća na šume u Tunguziji nakon zagonetne katastrofe. zagi
-
Očito su na sceni neki pametniji "Mlečani"...
-
Kod mene gdje ne može auto još uvijek sve u redu i godinama isto. Raste,polako se širi i super. Do starog sele gdje je prije par godina prošao put šuma je sve rijeđa ili je nema! Pila svatko svoje ili državno jbg.
-
Danas za vrijeme lova uočio čudno drvo, iz jednoga korijena rastu i bukva i hrast zajedno.
-
sjeme bukve zavrsilo pod korjienom hrasta teaa